EU nije dostigao ciljnu vrijednost potrošnje najmanje 20% svojeg proračuna za razdoblje 2014. – 2020. na djelovanje u području klime koju si je zadao, stoji u tematskom izvješću koje je početkom lipnja objavio Europski revizorski sud

Naime, Europska komisija objavila je da je EU dostigao ciljnu vrijednost od 20%, pri čemu je prijavila potrošnju sredstava u području klime u iznosu od 216 milijardi eura. Preciznije, EU je taj cilj dohvatila sa samo 12% vrijednosti, ostalo je izgleda napuhano. Jer, revizori su utvrdili da prijavljena potrošnja nije uvijek bila relevantna za djelovanje u području klime te da je iznos koji je prijavljen kao potrošen u tu svrhu prikazan većim od stvarnoga za najmanje 72 milijarde eura, praktički trećina proračuna. Glavninom, u 80% odnosi se na ulaganja u poljoprivrednom sektoru. Riječ je o aktivnostima koja podrazumijevaju smanjivanje stakleničkih plinova, povećanje primjene obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost, u smjeru postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Primjerice, Komisija je precijenila i klimatski doprinos ulaganja u u željeznice, električnu energiju i biomasu.


Prema revizorima iznos potrošnje u području klime u najvećoj je mjeri prikazan većim od stvarnoga u slučaju financiranja poljoprivrede, i to za gotovo 60 milijardi eura. Komisija je prijavila da je 26% financiranja poljoprivrede bilo relevantno za klimu, što čini otprilike polovicu ukupne potrošnje sredstava EU-a u području klime. Ključno je što emisije stakleničkih plinova na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-u nisu zabilježile pad od 2010. Revizori također strahuju da bi se problemi u pogledu pouzdanosti podataka mogli nastaviti pojavljivati u Komisijinom izvješćivanju za razdoblje 2021. – 2027., kada će ciljna vrijednost potrošnje EU-a u području klime porasti na 30%. 

Manjkavo izvještavanje o ulaganjima

Glavna su područja programa javne potrošnje EU-a za koja se navodi da su povezana s klimom poljoprivreda, infrastruktura i kohezija, pri čemu Komisija dodjeljuje koeficijente raznim komponentama programa u skladu s njihovim očekivanim doprinosom djelovanju u području klime. Izvješćivanje o potrošnji u području klime obilježeno je nedostatcima, što ga čini općenito nepouzdanim, poručuju revizori. Trenutačna metoda praćenja temelji se na pretpostavkama: njome se ne ocjenjuje konačni doprinos ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a te ne postoji sustav za praćenje klimatskih rezultata - mjerljivog učinka na klimatske promjene. 

Koeficijenti nisu uvijek realistični: u pojedinim se slučajevima smatra da je potrošnja sredstava relevantna za klimu iako projekti i programi koji se podupiru tim sredstvima imaju malen ili nikakav učinak na klimu (primjerice, infrastruktura u ruralnim područjima). U drugim slučajevima ne uzimaju se u obzir moguće negativne posljedice (na primjer, negativan učinak emisija ugljika). 

Revizori izražavaju zabrinutost u pogledu pouzdanosti izvješćivanja o klimi za razdoblje 2021. – 2027. Iako su predložena poboljšanja za metode izvješćivanja, većina problema utvrđenih za razdoblje 2014. – 2020. i dalje nije otklonjena. U Europski instrument za oporavak („NextGenerationEU”), uveden 2020., uključeno je ključno načelo „ne nanosi bitnu štetu”, što znači da se gospodarskim aktivnostima ne bi smjelo ugrožavati ostvarivanje okolišnih ili klimatskih ciljeva. Ipak, revizori su utvrdili da Europski instrument za oporavak sa sobom donosi dodatne izazove zbog nejasnih poveznica između plaćanja i klimatskih ciljeva.