Iako se 2021. nije rangirala kao rekordno topla godina ni za Europu ni za Zemlju, europski se kontinent zagrijao za oko 2°C od predindustrijskog doba, a Zemlja između 1,1 i 1,2°C. Temperature morske površine pokazuju jasan dugoročni porast i globalno je 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od barem 1850. Opseg arktičkog morskog leda 2021. bio je 12. najniži na svom godišnjem minimumu u rujnu, pokazuju najnoviji podaci Copernicus službe za klimatske promjene. 

Europa je imala godinu kontrasta – dok su godišnje temperature zraka na površini u 2021. bile samo oko 0,2°C iznad prosjeka 1991.-2020. i izvan 10 najtoplijih zabilježenih godina, godišnje temperature morske površine u dijelovima Baltika i Mediterana bile su najviše od barem 1993.

Toplinski rekordi

Europsko proljeće bilo je hladnije od prosjeka, s ranim početkom proljeća u nekim dijelovima Europe praćenim kasnim mrazom koji je utjecao na poljoprivredu. Nasuprot tome, ljeto je donijelo rekordne temperature, teške i dugotrajne toplinske valove, te iznimne poplave. U lipnju i srpnju temperature morske površine su također bile neobično tople, a dijelovi Baltika i do 5°C topliji od prosjeka. 

Dok je u sjevernim dijelovima kontinenta vjetar puhao ispodprosječnom brzinom, u jugoistočnoj Europi bilo je iznadprosječno vjetrovito. Sredozemnu regiju zahvatilo je ljeto ekstrema uključujući intenzivne toplinske valove, sušu, rekordne temperature, ekstremni toplinski stres i divlje požare. 

Tijekom ljetnog toplinskog vala oboreni su mnogi temperaturni rekordi, uključujući privremeni nacionalni rekord Španjolske od 47,0°C i privremeni europski rekord od 48,8°C u Italiji. U dijelovima Italije, Grčke i Turske toplinski val trajao je dva do tri tjedna. Osim toga, široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim, razornim divljim požarima, osobito u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina tijekom srpnja i kolovoza na području Mediterana premašila je 800.000 ha. Žestoke poplave u srpnju izazvale su razaranja u dijelovima Europe, uključujući Belgiju, Njemačku i neke okolne zemlje. 

Arktički led

U usporedbi s 2020., arktičke temperature bile su manje ekstremne, a veliki dijelovi Sibira su bili hladniji od prosjeka, posebno u ranom dijelu godine. Intenzivni divlji požari u subarktičkom Sibiru doveli su do širenja dima po arktičkoj regiji. Prosjek arktičkog morskog leda ostao je ispod prosjeka tijekom cijele godine. Tijekom ljeta i jeseni morski je led ostao ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordno niskih vrijednosti zabilježenih prethodnih godina. U 2021. globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Posebno je veliki porast koncentracije metana u atmosferi. Procjene iz satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO2 povećale za oko 2,3 ppm i CH4 za oko 16,5 ppb.