Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta smatra da bi se do 2030. u Europskoj uniji trebalo reciklirati 70% otpada u usporedbi sa sadašnjih 44%. Iz tog razloga Odbor je promijenio dio prijedloga paketa o kružnom gospodarstvu koji se odnosi na otpad i koji će na dnevnom redu Europskog parlamenta naći 13. ožujka. Europska komisija je koncem 2015. donijela prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu u kojem se predviđalo da se do 2030. reciklira 65% otpada. Odbor je odlučio prijedlog te odredbe još postrožiti i povećati udio recikliranja na 70%. Uz to, mijenja se i predloženi obvezujući cilj za smanjenja odlaganja otpada prema kojem će se do 2030. na odlagališta moći odlagati samo 5% otpada umjesto prethodno predloženih 10%. Također, Odbor je poslao i poruku kako države članice s najnižim stopama recikliranja više neće dobivati bezuvjetna izuzeća. Moći će, poručuju, zatražiti izuzeće, ali će ono biti predmet konkretnih uvjeta. Dodatno povećanje cilja za recikliranje obrazlaže se nužnošću tranzicije Europske unije u društvo temeljeno na kružnom gospodarstvu u kojem se na otpad gleda kao na vrijednu sirovinu. „Još ambiciozniji prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu pokazuje je da smo bili u pravu kad smo predlagali snažan zaokret u politici gospodarenja otpadom koja se temelji na sprečavanju nastanka otpada i što većem stupnju recikliranja. Ciljevi i mjere koje smo zadali u novom Planu gospodarenja otpadom stvorit će sve potrebne preduvjete da Hrvatska u kratkom roku znatno poveća stupanj recikliranja koji trenutno iznosi tek 18%“ – komentirao je odluku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović. 

Europska komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti. Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17% i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto. “Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija. 

Sve ovo iziskuje da se Hrvatska još angažiranije okrene prema kružnom gospodarstvu koje će osnažiti sektor otpada i stvoriti brojna nova zelena radna mjesta za građane. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. Vlada je usvojila početkom siječnja ove godine. Plan se temelji na poštivanju prvenstva gospodarenja otpadom te se, sukladno politikama EU-a, u prvi plan stavlja sprečavanje nastanka otpada odnosno ponovna upotreba i recikliranje, potom oporaba otpada, a na samom kraju je kao najnepoželjnija opcija zbrinjavanje na odlagalištima. Planom se, između ostalog, predviđa gradnja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se obrađivati odvojeno prikupljeni otpad te centara za ponovnu uporabu u kojima će građani moći ostavljati predmete i stvari koje više ne žele koristiti. Ti sadržaji planiraju se sufinancirati iz EU fondova te će u tome gradovi i općine imati podršku Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.