Gospodarstvo je, čini se, podijeljeno oko novog Plana gospodarenja otpadom, koje je resorno ministarstvo jučer stavilo u javnu raspravu.

Plan se temelji na hitnom podizanju razine svijesti društva na stupanj najnaprednijih europskih nacija koje gotovo 50 posto otpada razvrstavaju već u samim kućanstvima te ga recikliraju. Dosad planirani regionalni centri za mehaničko-biološku obradu smanjili bi kapacitet, dok bi se ukupni sustav više oslanjao na reciklažna dvorišta, sortirne linije, centre za ponovnu oporabu, kompostišta, kućno recikliranje i podučavanje svih slojeva društva. Dok komunalne tvrtke i proizvođači ističu spremnost, predstavnici CGO-a pak kažu da nije jasno što će biti odlaganjem preostalog otpada, jer treba zatvoriti odlagališta do kraja 2018.

Komunalne tvrtke održavanja čistoće spremne su na novi Plan gospodarenja otpadom. Predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva HGK Tomislav Ćurko tvrdi da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kvalitetno surađivalo s komunalnim tvrtkama na donošenju novog Plana gospodarenja otpadom, koji je upravo stavljen u javnu raspravu. „Tvrtke održavanja čistoće spremne su preuzeti nove zadaće na dobrobit građana i domaćeg gospodarstva. Plan iz 2016. bolji je od Nacrta Plana iz 2015. jer taj nije bio usklađen s EU direktivom. Donošenje Plana imperativ je jer time omogućavamo korištenja sredstava iz kohezijskog fonda, zatim izradu i donošenje Uredbe o komunalnom otpadu koji je također ex-ante uvjet, omogućavamo donošenje planova jedinica lokalne samouprave, donošenje Strategije prostornog razvitka RH i drugih strateških dokumenata kojima prethodi Plan gospodarenja otpadom“, kazao je Ćurko. 
Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK i direktor budućeg centra za gospodarenje otpadom Piškornica (u vlasništvu županija Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke te Općine Koprivnički Ivanec), upozorava: „Nacrt PGO-a, kako je predložen, Hrvatskoj može donijeti jedino nepoželjne posljedice. Javna rasprava trajala je tek pet radnih dana, bez usklađivanja s postojećim zakonodavstvom i bez savjetovanja s nizom relevantnih dionika, poput županija koje su, prema EU propisima, u konačnici i odgovorne za ostvarenja projekata u sklopu Nacrta plana. Iz Nacrta nije jasno kako će se odlagati preostali otpad, dok istovremeno, do kraja 2018., moramo zatvoriti sva klasična odlagališta“, kaže Jozinović. 
Za razliku od županija, hrvatski proizvođači podupiru Plan iz 2016. godine i ističu da hrvatskim proizvodnim tvrtkama nedostaju sirovine koje se mogu dobivati iz Plana koji podrazumijeva kružnu ekonomiju. Primjerice, tvrtka Stražaplastika godišnje preradi oko 4000 tona plastike, od čega je 1000 tona reciklirane koju, nažalost, uvozi jer je ne može kupiti u potrebnim količinama u RH. Njen direktor, ujedno i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK Josip Grilec, ističe: „Reciklirana i razvrstana plastika najvrjedniji je sekundarni materijal. U Hrvatskoj se nerazvrstani plastični otpad u balama izvozi u Austriju gdje se potom ručno ili mehanički razvrstava i prodaje nama po visokoj cijeni. Ako se isplati razvrstavati u Austriji, isplati se i u Hrvatskoj.“ HGK se našla u sredini i apelira na pronalaženje ekonomski najbezbolnijeg kompromisnog rješenja. "Kružna će ekonomija sigurno u budućnosti zamijeniti linearno gospodarstvo koje se temelji na ubrzanoj uporabi, odbacivanju i zamjeni roba. Održavanje trenutnog modela zahtijevalo bi neograničene i lako dostupne resurse, ali i neograničen prostor za otpad. To je neostvarivo i zato je trajna reciklaža resursa jedina dugoročna alternativa opstanka gospodarskog sustava, ali i čovječanstva“, zaključuje potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.