Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) početkom ovog tjedna potpisalo je ugovor s Europskom komisijom za projekt LIFE CONTRA Ailanthus, kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom. Ukupna vrijednost projekta je 19,4 milijuna kuna, od čega 60 posto sufinancira Europska unija. 

"Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. postavila je za cilj smanjenje za 50 posto broja vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati veliki napor i brojne aktivnosti u razdoblju koje je pred nama. Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Drvo pajasen jedna je od takvih vrsta pa će njegovo uklanjanje iz područja obuhvaćenih projektom biti izravan doprinos očuvanju prirodne i kulturne baštine Dalmacije", kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

 

Brzi rast i prilagodljivost 

Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument EU-a namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, provodit će ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode MINGOR-a, a projektne aktivnosti trajat će četiri i pol godine. 

"Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko 900 stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU trenutačno se nalazi 66 vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene 23, a pajasen ili 'rajsko drvo' jedna je od njih", istaknuo je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR-a

"Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede 325 tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta jesu edukacija i prevencija", dodao je.

 

Otoci i poluotok 

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom u mediteranskoj regiji Hrvatske: u dvama područjima ekološke mreže Hrvatske i u gradovima s povijesnom jezgrom (Stonu, Malom Stonu i Dubrovniku). Osim NP Krka, partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i tvrtka Vrtlar iz Dubrovnika. 

"U Dubrovačko‐neretvanskoj županiji pajasen je zabilježen na području cijele županije, uključujući i otoke i poluotok Pelješac. Prema kazivanjima starijih mještana, na Pelješac je donesen oko 1900. kao ukrasna biljka te se pretpostavlja da je potkraj 19. stoljeća donesen i na šire područje Dubrovačko-neretvanske županije. Duž cijelog obalnog područja, uz Jadransku magistralu, u mjestima i gradovima te na otocima, pajasen je zabilježen kao vrlo agresivna vrsta koja potiskuje autohtone vrste, nepovratno mijenja izgled krajobraza i narušava stabilnost ekosustava nanoseći neprocjenjivu štetu", rekla je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Stari tokovi 

Pajasen je problem i na području NP Krka, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, NP Krka nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt. Cilj je pronaći najučinkovitiju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom, javlja NP Krka. 

S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, NP Krka već je 2017. počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja

"Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine osam tisuća četvornih metara, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena. Nakon toga su se aktivirali stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom", zaključila je ravnateljica NP Krka Nella Slavica.