Vlada je na svojoj sjednici održanoj 27. siječnja usvojila Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Hrvatska je tako dobila svoj prvi posebni herpetološki rezervat, objavljeno je na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Prepoznajući važnost zaštite predmetnog lokaliteta, taj je zavod izradio stručnu podlogu radi vrednovanja područja dvije lokve u Majkovima Donjim i lokve u Prljevićima. Vrednovanjem u stručnoj podlozi dan je prijedlog za zaštitu područja u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata

Najveća vrijednost ovog područja je riječna kornjača (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u nas jer su njezina nalazišta ograničena na malim, fragmentiranim i međusobno izoliranim staništima te ukupno broje petstotinjak odraslih jedinki. 

Lokve u Majkovima jedno su od ukupno četiri područja u Hrvatskoj gdje je do sada pronađena riječna kornjača, i u relativno su zadovoljavajućem stanju. Međutim, njima je potrebno aktivno upravljati sukladno smjernicama definiranima u stručnoj podlozi za proglašenje zaštićenog područja.

 

Dugoročno očuvanje bioraznolikosti 

Na području predloženog posebnog rezervata također je zabilježeno 19 vrsta vodozemaca i gmazova, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog broja vrsta vodozemaca i gmazova zabilježenih u Hrvatskoj, a čak 10 vrsta je strogo zaštićeno. 

Posebnim rezervatom Lokve u Majkovima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja već dugi niz godina na toj lokaciji provodi znanstvena i stručna istraživanja te edukativne i komunikacijske aktivnosti s lokalnim stanovništvom. 

Zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog je značaja jer se tako ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti

Nadalje, ovim proglašenjem pridonosi se ostvarenju ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kao i ostvarenju ciljeva Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.