Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Svjetska banka u Hrvatskoj predstavili su rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći kojem je cilj bio pružiti potporu Hrvatskoj u prelasku na kružno gospodarstvo. Naglasak projekta bio je na održivom gospodarenju građevnim otpadom u Hrvatskoj, što je rezultiralo izradom prijedloga Akcijskog plana za kružno gospodarenje građevinskim i otpadom od rušenja. 

Projekt Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom ugradio je koncept kružnoga gospodarstva u budući Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028., javlja MINGOR

Hrvatska godišnje proizvede oko šest milijuna tona otpada. To je prosječno približno 1,5 tona po osobi godišnje. Većina tog otpada dolazi iz građevinarstva i kućanstava. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj uvelike se oslanja na odlagališta otpada. 

"Gospodarenje otpadom, uključujući sakupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje stope kružnosti, te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na zdravlje i okoliš. Gospodarenje otpadom usko je vezano i s politikom za održive proizvode. Poticaj kružnom dizajnu proizvoda koji uključuje smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu proizvoda i recikliranje, uvodi model poslovanja koji će spriječiti štetni utjecaj proizvoda na okoliš i ojačati proširenu odgovornost proizvođača proizvoda. Ovakva održiva politika proizvoda značajno smanjuje otpad. Ono što je važno istaknuti je da kad se otpad ne može izbjeći, njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena, a štetan utjecaj na okoliš i klimatske promjene minimiziran", istaknuo je u uvodnom obraćanju državni tajnik u MINGOR-u Mile Horvat.

 

Dugotrajnija uporaba proizvoda 

"Usvajanje načela kružnoga gospodarstva može ispraviti negativan trend degradacije okoliša i oskudice resursa uzrokovan neodrživim razinama crpljenja prirodnih sirovina te poboljšati ekonomsku sigurnost i uključenost. Promjena načina proizvodnje i potrošnje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme i drago nam je da je Vlada Republike Hrvatske prepoznala važnost kružne transformacije gospodarstva. Podržavamo njezina nastojanja da ostvari ciljeve Europske unije koji se odnose na iskorištavanje i obradu otpada kao resursa i ograničenje uporabe odlagališta", izjavio je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju. 

Dvogodišnji angažman MINGOR-a i Svjetske banke pridonio je izradi mjera i politika koje potiču smanjenu potrošnju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala te produljenje njihovog vijeka trajanja. 

Ministarstvo je odabralo sektor građevinski otpada kao prioritetnu kategoriju otpada za izradu petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo 2023. - 2027., ponajprije zbog njihovog velikog materijalnog i ugljičnog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta i dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama građevnog otpada koji nastaje.

 

Primjeri dobre prakse 

Konferencija je okupila predstavnike MINGOR-a, lokalne uprave, građevinskih tvrtki, organizacija civilnog društva, međunarodnih stručnjaka i Svjetske banke. 

Svi sudionici su potvrdili važnost rješavanja problema lokalnih sredina u gospodarenju otpadom, poput ilegalnog odlaganja otpada i potrebe za povećanjem inspekcijskog nadzora, a istaknuti su i primjeri dobre prakse odvojenog sakupljanja otpada u gradovima Prelog, Krk i Koprivnica. Na konferenciji je predstavljeno i nadolazeće istraživanje Svjetske banke o iskustvima europskih zemalja u provedbi politika kružnog gospodarstva provedeno u četiri članice Europske unije: Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.