Hrvatska se pomaknula naprijed prema Indeksu učinka klimatskih promjena (CCPI), koji analizira i uspoređuje zaštitu klime u 57 zemalja (plus EU u cjelini) s najvišim emisijama, koje zajedno čine 90% globalnih emisija. Prva tri mjesta i ove godine su prazna, jer niti jedna od zemalja nije postigla “vrlo visok” ukupni rezultat. 

Hrvatska je prema sveukupnom rezultatu na visokom 18. mjestu od ukupno 61. zemlje koja je ocijenjena CCPI indeksom, što je pomak prema gore u odnosu na prošlogodišnje 20. mjesto. Prema kategorijama Hrvatska je na 14. mjestu kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, na 13. mjestu u primjeni obnovljivih izvori energije, na 32. mjestu u segmentu Potrošnja energije/energetska učinkovitost te na 38. mjestu kad je riječ o klimatskim politikama. 

Rast EU

U ukupnom poretku, EU se popela s 22. mjesta od prošle godine na 16. mjesto ove godine, gotovo isključivo zahvaljujući boljoj ocjenom za klimatsku politiku. Prema Indeksu, nijedna zemlja nije na putu koji je kompatibilan s ciljevima Pariškog sporazuma. Emisije se smanjuju u više od polovice analiziranih zemalja pri čemu sedam država EU-a i EU u cjelini dobivaju “visoku” ocjenu za zaštitu klime, ali pet zemalja EU-a nalazi se u kategoriji s “vrlo niskom” ocjenom. 

Portugal i Novi Zeland su među zemljama koje brzo napreduju, ali Švedska se nalazi vrhu ljestvice. Drugi put zaredom SAD je na dnu ljestvice, ispod Saudijske Arabije. Izvještaj je objavila organizacija Germanwatch u suradnji s NewClimate Institute i Climate Action Network