Na stručnom skupu u organizaciji ekološke udruge Sunce predstavljeni su šokantni podaci o stanju okoliša u Hrvatskoj. Hrvatska nema sustavni mehanizam za prevenciju i zaštitu zdravlja od štetnih utjecaja iz okoliša, posebno iz teške industrije, odlagališta otpada i CGO-a, nego se uglavnom reagira nakon incidenta. Danima nakon katastrofalnog požara u Splitu 2017. godine, kada je vatra zahvatila i odlagalište otpada Karepovac, građani su udisali onečišćen zrak, no Nastavni zavod za javno zdravstvo u svojim priopćenjima nije spominjao negativan utjecaj koji na zdravlje imaju višestruko prekoračene štetne čestice u zraku. 

Institucije muljaju

S jedne strane, u javnosti se tvrdilo da se količina štetnih čestica kretala u okviru dopuštenih vrijednosti, iako su u danima aktivnog požara bile registrirane četverostruke vrijednosti čestica PM10 i peterostruko povećane vrijednosti sumporovodika, da bi s druge strane, preporuke građanima glasile da ostanu u svojim domovima. Slična situacija ponovila se nakon požara na odlagalištu otpada Jakuševac, kada građani nisu dobivali adekvatne i pravovremene informacije – samo su neki od podataka navedeni u Izvješću Pučke pravobraniteljice pod nazivom „Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.“, predstavljenom u srijedu na stručnom skupu u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce o unaprjeđenju pravnih alata u zaštiti morskog okoliša. Stručni skup održan je u sklopu projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS.

Statistike Europske agencije za okoliš bilježe čak 400 tisuća preuranjenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka godišnje, a nije zanemariv ni podatak prema kojem Svjetska zdravstvena organizacija povezuje onečišćenje zraka s preuranjenom smrti od srčanih i moždanih udara, plućnih bolesti i raka, smanjenjem funkcije pluća, respiratornim infekcijama i astmom. 

Bez sankcija za onečiščivače

U Izvješću EEA o kvaliteti zraka u Europi iz 2020., RH je među šest država s premašenom gornjom graničnom vrijednosti sitnih lebdećih čestica. Istodobno, samo na širem splitskom području, postoji samo jedna državna mjerna postaja, i to na Visu. Sve te informacije navedene su u Izvješću Pučke pravobraniteljice. Prof.dr.sc. Aleksandra Maganić s Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o građanskim i upravnim putevima u zaštiti okoliša. Istaknula je kako je ključni problem izostanak sankcija u odnosu na onačeiščivaće. Kao primjer je navela ideju o osnivanju fonda u koji bi bila uplaćena financijska sredstva prekršitelja, odnosno onečiščivača, a koja bi u konačnici služila za sufinanciranje rada organizacija koje se bave zaštitom okoliša.