Emisije ugljikova dioksida (CO2) iz izgaranja fosilnih goriva u Europskoj uniji (uglavnom nafte i naftnih proizvoda, prirodnog plina, ugljena i treseta) u 2021., tijekom koje su članice EU-a ukinule većinu mjera suzbijanja širenja koronavirusa, povećale su se za 6,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Emisije CO2 iz korištenja energije glavni su doprinos globalnom zatopljenju i čine približno 75 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek u EU. 

Klimatski uvjeti (hladna ili duga zima te, primjerice, vruće ljeto), gospodarski rast, veličina stanovništva, promet i industrijske aktivnosti neki su od čimbenika koji utječu na emisije. 

Emisije CO2 iz fosilnih goriva potječu iz zemlje u kojoj se goriva spaljuju za proizvodnju električne energije, transport, proizvodnju čelika itd., što posljedično utječe na uvoz i izvoz energenata. Primjerice, uvoz ugljena za proizvodnju električne energije dovodi do povećanja emisija u zemlji uvoznici. Nasuprot tome, uvoz električne energije ne utječe na emisije zemlje uvoznice, budući da se one iskazuju u zemlji izvoznici u kojoj je proizvedena električna energija.

 

Portugal i Finska 

Prema procjenama statističkog ureda EU-a Eurostata, emisije CO2 porasle su 2021. u gotovo svim članicama EU-a. 

Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (18 posto). Zatim, slijede Estonija (13,1 posto), Slovačka (11,4 posto) i Italija (10,6 posto). Jedine zemlje s procijenjenim smanjenjem emisije CO2 su Portugal (smanjenje od 5,5 posto) i Finska (1,5 posto). 

U Hrvatskoj su pak emisije u 2021. bile veće za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Povećanje emisija CO2 u 2021. godini uglavnom je posljedica sve veće uporabe krutih fosilnih goriva (koja je pridonijela s više od 50 posto povećanja), izvijestio je Eurostat

Tekuća fosilna goriva odgovorna su za više od 29 posto povećanja, dok se 21 posto može pripisati prirodnom plinu. Smanjena uporaba treseta neznatno je ublažila povećanje emisije CO2.