Mreža “Zero Waste Hrvatska” upozorava na posljedice nerazumnog forsiranja neadekvatnih sustava gospodarenja otpadom diljem Hrvatske, a koji sve izraženije štete okolišu, zdravlju i ekonomiji. Udruge traže izradu nove krovne Strategije gospodarenja otpadom u koju bi bili uključeni svi zainteresirani dionici s kojima bi stvorili preduvjete za izgradnju održivog sustava zasnovanog na kružnom gospodarstvu. Predimenzionirani regionalni CGO-i najbolji su pokazatelj da je strategija, bazirana na centraliziranom modelu s tehnologijom mehaničko-biološke obrade, potpuno promašena, naglašavju ekolozi. 

Kažu da zabrinjava činjenica da je osim izgradnje dva nova centra, planirano još nekoliko njih - u Slavoniji i Dalmaciji, kod Dubrovnika, Karlovca, Koprivnice i Zagreba. "Sada je prilika da se od toga odustane i napravi iskorak u dobrom smjeru. To je posebno bitno jer je u pripremi novi nacionalni plan gospodarenja otpadom u čije kreiranje trebaju biti uključeni i predstavnici civilnog društva. Međutim, jasno je da Ministarstvo nema dobre namjere, s obzirom da se novim Zakonom o otpadu definirao daljnji razvoj CGO-a te naredilo gradovima i općinama da svoj miješani otpad predaju u centre. S obzirom na ignoranciju Ministarstva, udruge traže sazivanje hitne sjednice Saborskog odbora za zaštitu okoliša s temom gospodarenja otpadom.", kažu u priopćenju.  

Tisuće tona goriva iz otpada

Situacija na terenu je uistinu alarmantna. CGO Kaštijun zbog kvara ne radi pa je ovaj „najmoderniji“ centar postao obično neuređeno smetlište koje u jeku sezone nesnosno smrdi, a cijela Istra nema rješenja za zbrinjavanje otpada. Također, nedavni požar u CGO Marišćina pokazao je da „inertni“ otpad, koji se odlaže nakon obrade, i nije inertan odnosno bezopasan za okoliš. Oba centra imaju i tisuće tona RDF-a (usitnjenog smeća namijenjenog za spaljivanje) s kojim ne znaju kamo, a udruge su godinama upozoravale da će do toga doći. Kao rezultat ovog promašenog koncepta, na sve moguće načine se pokušavaju izgraditi postrojenja za spaljivanje diljem RH, ali uz velik otpor lokalnog stanovništva. To vidimo na primjerima Kutine, Siska, Konjščine, a najnovije u Podrutama i Brodu na Kupi. 

Ušutkivanje građana

"Privatni investitori ne prezaju ni pred čim pa tužbama pokušavaju ušutkati ljude i progurati štetne projekte. S druge strane, veliki gradovi, poput Splita i Zagreba, guše se u smeću zbog desetljeća podilaženja interesnim lobijima i zanemarivanja sustava. Stoga je potrebna ne samo revizija svih CGO-a, već i odustajanje od njih. Istovremeno, milijarde iz EU fondova ostaju neiskorištene jer su predviđene za izgradnju megacentara, umjesto decentraliziranih lokalnih sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostana i centara za ponovnu upotrebu. Mnoge jedinice lokalne samouprave zbog toga plaćaju kazne jer nisu dostigle ciljeve odvojenog prikupljanja otpada, a neke od njih su još uvijek na nula posto. Sve navedeno dovelo je do smanjena kvalitete života građana, uz višestruko povećanje cijena. S druge strane, progresivnim gradovima i općinama, poput Preloga, okolnih općina i otoka Krka, Ministarstvo godinama podmeće noge, umjesto da služe kao primjeri dobre prakse i budu nagrađeni za postignute uspjehe. Zbog toga, udruge traže hitnu prenamjenu sredstava iz EU fondova i njihovo preusmjeravanje na izgradnju decentraliziranog sustava održivog gospodarenja otpadom.", stoji u priopćenju.