U javnoj raspravi ovo su se ljeto našle izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji nije usklađen s najnovijim EU zakonskim paketom o otpadu, a između ostalog destimulirat će odvojenno prikupljanje i gradnju reciklažnih dvorišta povećanjem kriterija broja stanovnika za jedno dvorište. Također, ponovo se u priču uvodi mogućnost spaljivanja otpada, što EU destimulira i to tako da će se napraviti studija u kojoj će se analizirati i predložiti mogućnosti za energetsku oporabu otpada. Stanje u sektoru otpada u Hrvatskoj nipošto nije dobro, zaključeno je na tematskoj konferenciji u organizaciji Komunala koja se danas održala u Zagrebu. Općeniti dojam sudionika konferencije je da je u sektoru puno nereda, pogodovanja i korupcije te premalo struke. Izgrađena su tek dva Centra za gospodarenje otpadom od planiranih 13, a u njima se proizvodi gorivo iz otpada koje ne odgovara specifikacijama kvalitete i ne može biti spaljeno. Nakon deset godina natezanja poništen je natječaj za CGO Piškornica, a u sektoru je trenutno najaktualnija dodjela novaca Fonda za zaštitu okoliša za spremnike za otpad. Na tom natječaju prihvaćen je 421 zahtjev 79% JLS u Hrvatskoj, a mahom je riječ o spremnicima za papir i PET ambalažu te zatim biootpad i staklo. Kako je rekla Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, centralna javna nabava za spremnike mogla bi biti raspisana krajem godine a ako sve prođe glatko, spremnici će biti isporučeni tek u drugoj polovini iduće godine. Nejasno, ali iako se prvo išlo u nabavu spremnika, još nije objavljen natječaj za izgradnju sortirnica i kompostana u kojima bi se tako razvrstan otpad prikupljao, a u resornom ministarstvu kažu da će ga raspisati uskoro.
U svakom slučaju, od 1. siječnja iduće godine bit će zabranjeno odlagati otpad na nesanirana odlagališta, a EU zahtjeve o razvrstavanju i oporabi bit će vrlo teško dostići jer sustav nije optimalno postavljen. Do 2030. morat ćemo reciklirati 55% otpada a 2040. Hrvatska bi na odlagalištima trebala odlagati tek 10% otpada. Neke procjene govore da se na odlagališta trenutno odlaže čak 78% otpada. Europarlamentarka Marijana Petir je upozorila da je Hrvatska svoj Plan gospodarenja otpadom do 2022. donosila u jeku donošenja novog paketa EU legislative koja cilja prema kružnom gospodarstvu pa proizlazi da je taj dokument neadekvatan za dosezanje EU ciljeva. Europska unija nije blagonaklona prema prekršiteljima a kazne idu direktno državnom proračunu, a sve na kraju plaćaju građani. Mladen Iličković, iz Eko zone HRT-a naveo je podatak da je Italiji do sada razrezano 300 mil. eura kazne a Grčkoj ukupno 71 milijun eura, dok se kazne za gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom i biootpadom još nisu niti počele naplaćivati. Bivši ministar Slaven Dobrović upozorio je da se neadekvatno pristupa problemu PET ambalaže  čije odvajanje treba zatvoriti kružno sve do proizvodnje granulata, no umjesto toga Hrvatska uvozi 100.000 t otpadne plastike. Pročelnica zagrebačkog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić rekla je da Zagrebu treba oporaba ali i termička oporaba otpada, a takvih bi postrojenja trebalo biti nekoliko u državi. Šibensko-kninski župan Goran Pauk ponavlja natječaj za MBO postrojenje, planiraju dvije pretovarne stanice i nabavu vozila ali ne mogu reći koliko će to koštati građane. "Gospodarenje otpadom treba prestati biti predmet političkih kampanja jer svaka promjena smjera stvara ogroman zastoj", upozorila je prof. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu.