Iz istraživanja koje je Hrvatska narodna banka provela o upravljanju klimatskim i okolišnim rizikom među 20 hrvatskih banaka, vidljivo je da hrvatske banke ne smatraju klimatske promjene tako dramatičnima kao što ih vide centralne banke. U samo jednoj od 20 misle da će klimatske promjene bitno utjecati na bankarski sektor, dok ih 11, koje drže tri četvrtine bankarske aktive, smatra da će taj utjecaj biti osrednji. 

Samo dvije imaju klimatsku strategiju koja uključuje rizik od promjena regulative vezane uz klimu, deset ih misli da se taj rizik neće brzo realizirati, a samo pet ih je uspostavilo odjele koje se bave upravljanjem klimatskim rizikom. Među klijentima koje smatraju najrizičnijima zbog visokog ugljičnog otiska ističu one iz sektora transporta, poljoprivrede i motornih vozila. Samo je devet banaka uvelo "zelene" proizvode; uglavnom se odnose na financiranje energetski učinkovite gradnje, kupnju električnih vozila i financiranje proizvodnje obnovljive energije, objavio je Večernjak. 

Pristup kapitalu

Financijski sektor ima vitalnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena mobiliziranjem financiranja i procjenom klimatskog rizika, izjavile su jučer na zajedničkoj konferenciji Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatska narodna banka (HNB). „Sprječavanje klimatskih promjena zahtijevat će ogromne količine kapitala. Čitav financijski sektor mora imati usklađen pristup financiranju potreba realne ekonomije ako želimo imati nade da ćemo postići svijet s neto nula ugljika do 2050.“, poručio je Francis Malige, izvršni direktor EBRD-a. Guverner HNB-a Boris Vujčić dodao je da ne štitimo okoliš samo prelaskom na niskoenergetske žarulje ili odabirom hibridnog ili električnog automobila, već i svjesnim ulaganjima