Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) u intervjuima Poslovnom dnevniku i Slobodnoj Dalmaciji govorila je o velikim manjkavostima Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji je na javnoj raspravi bio samo osam dana. U tom planu fokus je stavljen na odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada, dok se napušta koncept većih Centara za gospodarenje otpadom (CGO) koji su po HUGO-u neophodni za cjelovit pristup gospodarenju otpadom. Udruga HUGO traži da se Plan povuče i najavljuje da će pokrenuti mehanizme zaštite. Ministar Slaven Dobrović naglasio je da će država ostati bez 475 milijuna eura iz EU fondova ako ne usvoji plan, što Vučinić demantira. Ona kaže da će biti upravo suprotno - ako se plan usvoji, novaca narednih godina neće biti! Predsjednica HUGO-a kaže da je spomenuta suma rezervirana za RH ako se drži izgradnje dogovorenih 13 CGO-ova jer je tako potpisano u pretpristupnom ugovoru s EU, a svi Centri projektirani su da mogu ispuniti sve ciljeve EU direktiva pa i cirkularne ekonomije koja ih ne zabranjuje. "Ako prođe ovaj novi plan i mi kažemo EK da želimo 70 malih sortirnica gdje će ljudi rukama čeprkati po otpadu i kućno kompostiranje, i ako se EK s tim složi, moramo tražiti izmjenu operativnog programa i dokazati opravdanost izmjene, a to sigurno traje dvije do tri godine. Drugim riječima, obrnuto je - ako usvojimo ovaj plan, nema sredstava u idućih dvije do tri godine", kazala je Anić Vučinić u Poslovnom dnevniku. Ta se profesorica na varaždinskom Geotehnološkom fakultetu buni protiv Plana jer kaže da nije ispoštovao niz EU direktiva, napravljen je aljkavo i bez temeljite analize. Upozorava da je dokument nerealan i neprovediv bez CGO-ova te izgleda kao lista želja, jer sustav ne može počivati na velikom broju malih ručnih sortirnica i kompostiranju i to u cijeloj zemlji, bez uzimanja u obzir geografskih specifičnosti. Upravo te specifičnosti dovest će do toga da će sustav gospodarenja otpadom biti znatno skuplji, a ne jeftiniji, kao što tvrdi Dobrović. U gospodarenju otpadom nema čarobnog štapića i dolaženja sa 17% odvojeno prikupljenog otpada do 50% preko noći, jer se u praksi pokazuje da stupanj odvojenog prikupljanja raste po stopi od tri do pet posto godišnje. CGO-ovi su, kaže uglavnom dobro dimenzionirani, iako se pri njihovom projektiranju nije vodilo računa o industrijskom otpadu, koji čini 70% otpada i puno je problematičniji od 30% komunalnog otpada.