Već 2. kolovoza, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga, javlja WWF.  Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja rujna (mjereno 1997. godine) na 2. kolovoza ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle,kako pojašnja WWF,  globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u listopadu prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu. „Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva“, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije. Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 2,8 gha. Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana. GFN s gotovo 30 partnera širom svijeta potiče pojedince da podupru #movethedate akciju osobnim angažmanom. To uključuje zabavno i informativno učenje o raznim metodama kojima se kroz svakodnevne aktivnosti može smanjiti osobni ekološki otisak. Na internetskim stranicama Dana ekološkog duga nalazi se i kalkulator ekološkog otiska kojim se može izračunati koliko prirodnih resursa troši svaki pojedinac te kada je baš vaš Dan ekološkog duga. Sustavna promjena ključna je za pomicanje datuma Dana ekološkog duga. Zato GFN, koji je ranije ove godine pokrenuo svoju otvorenu podatkovnu platformu, pomaže u širenju rješenja koje su identificirale dvije organizacije: Project Drawdown i McKinsey & Company. „Da bi se postigli ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, čovječanstvo će morati prestati koristiti fosilna goriva prije 2050. To bi u velikoj mjeri doprinijelo rješavanju problema prekomjerne potrošnje prirodnih resursa“, tvrdi Mathis Wackernagel, predsjednik uprave GFN-a i jedan od osnivača Ecological Footprint-a. Prema najnovijim podacima već se krećemo u pravom smjeru. Ekološki otisak po stanovniku u SAD-u pao je gotovo 20% od 2005. do 2013. godine, od kada postoje posljednja dostupna mjerenja. Ova značajna promjena povezana je uglavnom sa smanjenim emisijama ugljik- dioksida. Američki BDP po glavi stanovnika porastao je za oko 20% u istom razdoblju, što pokazuje da je moguće smanjiti potrošnju prirodnih resursa i u isto vrijeme ostvariti ekonomski rast. Unatoč tome što je američka vlada „napustila“ rad na borbi protiv klimatskih promjena, mnogi američki gradovi, države i velike tvrtke udvostručuju svoje obveze. Kina, zemlja s najvećim ukupnim ekološkim otiskom, u najnovijem petogodišnjem planu čvrsto se zalaže za izgradnju „ekološke civilizacije“. Škotska, Kostarika i Nikaragva dobri su primjeri zemalja koje ubrzano rade na prestanaku korištenja fosilinih goriva u svom energetskom sustavu.