Život na Zemlji kakav poznajemo neizbježno će se preobraziti klimatskim promjenama kada djeca rođena 2021. budu imala 30 godina ali i ranije, upozorava UN-ov izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) do kojeg je došao AFP, a treba biti objavljen iduće godine. Suša zbog manjka pitke vode, glad uslijed suše i lošije kvalitete usjeva te bolesti pogodit će desetke milijuna ljudi u desetljećima koja dolaze. 

Izvješće o procjeni od 4.000 stranica bitno je je alarmantnije od prethodnog iz 2014. Među najvažnijim zaključcima je spuštanje praga preko kojeg se zagrijavanje može smatrati prihvatljivim. Naime, potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015. godine svijet se obvezao ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, do 1,5 °C porasta, što očigledno ne uspjeva. Valja znati da je čovječanstvo već sada na +1,1 C u odnosu na predindustrijsko doba, a znanstvenici odavno upozoravaju da nakon razine od 1 C dolazi do ubrzavanja globalnog zagrijavanja i svih posljedica po život na Zemlji. 

Danas IPCC procjenjuje da bi prekoračenje + 1,5 ° C već moglo dovesti "postupno, do ozbiljnih posljedica, a ponekad i nepovratno". U svim sustavima proizvodnje hrane povećavaju se nagli gubici, a trenutne razine prilagodbe bit će nedovoljne kako bi odgovorile na buduće klimatske rizike. Na porast od 1,5 ° C, u gradovima će 350 milijuna dodatnih stanovnika biti izloženo nestašici vode, a 400 milijuna na + 2 ° C. Procjena je da će do tri četvrtine podzemnih zaliha koje se sada crpe za piće biti ugroženo, a to je ono što će naša generacija prvo osjetiti, jer će to dovesti do masovnih migracija, u strahu od gladi. 

Opasnost od kaskadnih učinaka 

Neke regije (Istočni Brazil, Jugoistočna Azija, Srednja Kina) mogle bi pogoditi tri ili četiri istodobne vremenske nepogode ili čak i više: vrućina, suša, ciklona, ​​požari, poplave, vektorske bolesti koje prenose komarci. No, možda najgore prognoze tiču se dostupnosti i kvalitete hrane u najsiromašnijim predjelima svijeta. 

Procjenuje se da će do 80 milijuna više ljudi nego danas biti u riziku od gladi do 2050., a problem je u hranjivosti žitarica koja će prema procjeni IPCC-a biti šest do 14% manja, što znači zdravstvenu ugrozu za gotovo 150 mil. ljudi. Pošto će klimatske promjene utjecati na kvalitetu žetve i potražnju, cijene hrane će rasti i 30% do 2050., što će ugroziti novih 183 mil. ljudi. 

"Život na Zemlji može se oporaviti od velikih klimatskih promjena evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava. Potrebna nam je radikalna transformacija procesa i ponašanja na svim razinama: pojedinci, zajednice, tvrtke, institucije i vlada. Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju.", zaključuje izvještaj.