Morski predator nalik meduzi koji se pojavio u sjevernom dijelu Jadranskog mora mogao bi uništiti i jadransko podmorje, zbog čega su ozbiljno zabrinuti i naši znanstvenici koji prate stanje. Kako piše Slobodna Dalmacija, riječ je o rebrašu Mnemiopsis leidyi koji je 80-ih uništio brojne riblje vrste u Crnome moru, a zbog nedavne pojave u Jadranskome moru ovu pojavu će s posebnom pažnjom pratiti stručnjaci, potvrđuje za Slobodnu Dalmaciju Olja Viđak iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo
"Mnemiopsis leidyi nije autohtona vrsta u Jadranskome moru, ali je u sjevernom Jadranu, točnije u Tršćanskom zaljevu, zabilježen već 2005. godine, zajedno s drugom nezavičajnom vrstom Beroe ovata. Budući da je Mnemiopsis poznat kao vrsta s visokim invazivnim potencijalom, koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon nenamjernog unošenja balastnim vodama brodova u Crno more, izazvala dramatične promjene na svim razinama hranidbene mreže, a time i u ribarstvu, razumljivo je da pojava ove vrste izaziva zabrinutost", objašnjava Viđak. Mnemiopsis se hrani jedino zooplanktonskim organizmima, uključujući i planktonske stadije riba (jaja i ličinke), te je njegov utjecaj na riblji fond moguć ako se jako razmnoži. To znači da ovaj predator ne ugrožava ribe, školjke i druge morske organizme, no, što je još pogubnije, uništava njihova jaja i ličinke. 
Svakako je potrebno najprije procijeniti brojnost uspostavljene populacije i pratiti njezino stanje u Jadranu, kaže Viđak, da bi se uopće moglo govoriti o eventualnim utjecajima na ekosustav i ribarstvo. 
"U autohtonim područjima u kojima Mnemiopsis živi (istočna obala Sjeverne i Južne Amerike), njegovu populaciju uspješno kontroliraju druge vrste rebraša, kao na primjer Beroe ovata koji svojom predacijom sprječava eksplozivan rast Mnemiopsisa. Ne smijemo zaboraviti da je razoran utjecaj Mnemiopsisa na crnomorski ekosustav nastupio ponajprije zbog već postojećeg lošeg stanja okoliša, opterećenog eutrofikacijom (prekomjernim unosom hranjivih tvari), zagađenjem i prelovom komercijalno važnih vrsta riba, čime su već bili narušeni odnosi u hranidbenoj mreži i stvoreni preduvjeti za oportunističku eksploziju populacije Mnemiopsisa. U Jadranu, na sreću, takve izražene probleme okoliša nemamo ", napominje Olja Viđak. Budući da meduze znaju biti neugodne za ljude, sve će zanimati hoće li i ova vrsta imati iste ili slične posljedice u kontaktu s ljudima. Nema direktnog utjecaja na ljude, samo indirektnog kroz navedene utjecaje na morski ekosustav u smislu mijenjanja odnosa u hranidbenoj mreži, te posljedično na gospodarski važne aktivnosti kao što je ribarstvo. Sami organizmi su veličine nekoliko centimetara, a pokazuju i zanimljivu pojavu bioluminiscencije, odnosno sami stvaraju svjetlo procesom oksidacije. Pojava većeg broja želatinoznih organizama (meduze, rebraši) na području sjevernog Jadrana uobičajena je u kasno ljeto, te je moguće da je opažen dio njihova životnog ciklusa karakterističan za ovo doba godine. U svakom slučaju, kaže splitska stručnjakinja, stanje populacije Mnemiopsisa će se i dalje pratiti. Za razliku od meduza koje imaju žarne stanice, rebraši imaju ljepljive stanice ili koloblaste kojima hvataju plijen, pa dodir ne ugrožava čovjeka, piše Slobodna Dalmacija.