Ostane li lista projekata unutar „Junckerovog investicijskog plana“ takvom kakva trenutačno jest, područje Mure, Drave i Dunava koje nazivamo „Europskom Amazonom“ zasad je spašeno od negativnih utjecaja hidroenergije. WWF se godinama zalaže da to područje ostane netaknuta priroda i da bude proglašeno prvim pentalateralnim rezervatom biosfere prepoznatim od UNESCO-a. Nova Europska komisija pripremila je investicijski plan od 300 milijardi eura kako bi u razdoblju od tri godine ponovno pokrenula investicije te rast zaposlenosti u EU, tzv. “Junckerov investicijski plan”. Od prvotno prijavljenih 75 projekata Republike Hrvatske, u drugoj verziji plana ostalo je 30 projekata među kojima više nisu planirani hidroenergetski sustavi na Dravi – Molve I/II te višenamjenski hidroenergetski sustav Osijek. „Izgradnja triju hidroenergetskih sustava uvelike bi ugrozila rijeku Dravu te njena prirodna obilježja zbog kojih je zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000. Područje izgradnje je i unutar Regionalnog parka Mura Drava te dio UNESCO-va Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav“, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adria. Izgradnja dodatnih hidroenergetskih projekta na rijeci Dravi, uz već tri postojeća, Dravu bi sve do njenog ušća u Dunav pretvorila u niz akumulacija. To bi imalo značajan utjecaj na područja pod mrežom Natura 2000 i na migracije ribljih vrsta, a time i na brojne vrsta ptica koje ovise o ribljem fondu, i po kojima je to područje i najpoznatije u svijetu. „WWF se ne protivi izgradnji hidroenergetskih sustava kao takvih, no ne podržava izgradnju hidroenergetskih sustava u zaštićenim prirodnim područjima. Osim utjecaja na prirodu, izgradnja tih sustava imala bi velik utjecaj i na lokalno stanovništvo koje živi u okolici tih triju rijeka. Izgradnjom hidroelektrana došlo bi do pada podzemnih voda te do isušivanja okolnih šuma i poljoprivrednih zemljišta. Pad podzemnih voda bi imao utjecaj i na lokalne bunare koji su izvor pitke vode za velik dio lokalne populacije“, upozorila je Korn Varga, navodi se u priopćenju WWF-a.