Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta, a ako se trend nastavi s najgorim scenarijem emisija CO2, do kraja stoljeća dobar dio Španjolske kao i neki drugi dijelovi južne Europe pretvorit će se u pustinje. Globalno zagrijavanje iznad granice od 1,5° Celzijevih, što je idealna gornja granica postavljena Pariškim sporazumom iz 2015., u mediteranskim će ekosustavima uzrokovati promjene kakve nisu viđene u posljednjih 10.000 godina, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Science. Temperature u mediteranskom bazenu već su do sada porasle za 1,3°C u odnosu na one srednje iz razdoblja između 1880. i 1920. Istovremeno globalno se bilježi znatno manji rast od 0,85°C. S obzirom da su ekosustavi Mediterana žarište svjetske bioraznolikosti te da velikom broju ljudi pružaju brojne važne resurse, uključujući izvore vode i hrane, zaštitu od poplava, skladištenje CO2 te mjesta za odmor i rekreaciju, viši porast temperatura od globalnog predstavlja ozbiljan problem. Pustinje bi se mogle proširiti južnom Španjolskom i Portugalom, sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa, te u drugim regijama poput Sicilije, južne Turske i dijelova Sirije, navodi se u članku. Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, također će se dramatično izmijeniti, piše Index.