Kako bi osnažili javnu svijest i olakšali procesuiranje i kažnjavanje zločina protiv prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je nacionalni izvještaj u kojemu daje uvid u najčešće zločine protiv prirode u Hrvatskoj, životinjske vrste koje su najpogođenije i preporuke za smanjivanje i obeshrabrivanje takvih zločina. U izvještaju se navodi da su u Hrvatskoj najzastupljeniji krivolov i ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonita trgovina i krijumčarenje te sakupljanje i posjedovanje divljih vrsta. Na Mediteranu u velikom broju stradavaju ptice zbog lovnog turizma i trgovine, trofejnog lova, držanja u zatočeništvu ili lova radi sporta i rekreacije. 

Na nacionalnoj razini je to često češljugar - ptica pjevica koja se lovi radi prodaje i držanja u zatočeništvu, a prodaje se i u sjevernu Italiju i na Maltu gdje se smatra delikatesom. Uz ptice, zbog krivolova stradavaju i velike zvijeri - vuk, medvjed i ris, koji se često love kao trofeji ili stradaju zbog sukoba s ljudima. „Naša zemlja može se pohvaliti velikom biljnom i životinjskom raznolikošću, ali i znatnim brojem endemskih vrsta. Također imamo i oko tri tisuće ugroženih vrsta, kojima prijete različite nezakonite aktivnosti. Ozbiljnost zločina protiv prirode shvaća se na globalnoj i na europskoj razini, zbog čega je nedavno nastalo nekoliko inicijativa na razini EU kojima se želi poboljšati njihovo suzbijanje, ali potreban nam je organizirani pristup suzbijanju zločina protiv prirode i na nacionalnoj razini", poručuje Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije. 

Krijumčarenje trpova

Uz krivolov, veliku prijetnju zaštićenim vrstama predstavljaju i trovanje i nezakonita trgovina. Trovanje najčešće pogađa ptice grabljivice koje stradaju nakon što pojedu otrovanu lešinu postavljenu kao mamac za velike zvijeri. Najčešće žrtve su suri orao i bjeloglavi sup, a upravo je trovanje glavni uzrok smrtnosti supova u Hrvatskoj. Kada govorimo o nezakonitoj trgovini i krijumčarenju, možemo spomenuti puno zaštićenih vrsta. Od ptica pjevica poput češljugara, preko kopnenih kornjača ili čančara pa sve do morskih vrsta, od kojih je najčešće zabilježeno krijumčarenje trpova, koji se smatraju delicijom na azijskom tržištu, prstaca koji se mogu pronaći u našim restoranima, gotovo izumrlih periski ili puža bačvaša. 

Nedavno je medijski prostor zauzeo slučaj nezakonitog vađenja trpova iz Jadrana. Na svu sreću, počinitelji su otkriveni, ali to ne bude uvijek tako. Velik broj slučajeva prođe neotkriveno i ispod radara. Kako bismo to promijenili potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju i suradnju nadležnih tijela, ali i osvijestiti javnost o stvarnom utjecaju takvih zločina na prirodu i sve nas. Veći broj prijava dovest će i do većeg broja osuda, čime će se obeshrabriti njihovo počinjenje. Ovaj izvještaj dobar je početak za sustavnije promatranje zločina protiv prirode u Hrvatskoj i temelj je za uspostavljanje suradnje između institucija i stručnjaka u tom području", zaključuje Malić-Limari.