Gotovo pola milijuna građana (konačan broj dostupan na www.naturealert.eu/hr) pozvalo je Europsku komisiju da spasi europske propise za zaštitu prirode (Direktiva o staništima i Direktiva o pticama) u javnom savjetovanju - najveći broj odgovora dosada postignut u povijesti Europske unije . Javno savjetovanje zatvara se u nedjelju, 26. srpnja u ponoć, nakon što je Komisija u četvrtak produžila rok za 48 sati.  Uz pola milijuna građan*, više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i gospodarski subjekti, poslali su jasnu poruku europskim donositeljima odluka: „Propise o zaštiti prirode u EU ne treba mijenjati.“ Propisi štite više od 1000 ključnih vrsta i preko 27.000 prirodnih staništa u Europi. Njima se pripisuju zasluge za očuvanje brojnih najprepoznatljivijih europskih vrsta kao što su sivi vuk, orao štekavac i obični tuljan. Kao rezultat toga, EU danas je dom najveće ekološke mreže Natura 2000, koja pokriva gotovo petinu površine EU. Znanstveni dokazi pokazuju  da propisi učinkovito štite ključne ugrožene vrste i staništa te pridonose društveno-gospodarskom razvoju lokalnih zajednica i regija. Usporedo s javnim savjetovanjem, Komisija se konzultirala s različitim grupama dionika, uključujući tijela državne uprave, vlasnike i korisnike zemljišta, poslovne zajednice i nevladine organizacije za zaštitu okoliša. Većina dokaza podržava europske propise za zaštitu prirode no ukazuje na potrebu za boljom provedbom u zemljama članicama te za povećanjem sredstava za očuvanje prirode. Vrlo malo dionika dovelo je u pitanje propise u njihovom sadašnjem obliku i zatražilo reviziju: neki predstavnici poljoprivrednog sektora, udruženje privatnih vlasnika šuma i industrijski ribolovni lobi. S druge strane snažna potpora izražena je od strane ostalih gospodarstava, posebno od:, operatera električne mreže, ekološke poljoprivrede i turizma, cementne industrije i dr. Geneviève Pons, direktorica WWF-ovog europskog programskog ureda rekala je u ime koalicije ''Krik za prirodu'': U vrijeme ozbiljnih testova za Europsku uniju, ogromna podrška europskim propisima o zaštiti prirode koja dolazi iz svih krajeva kontinenta pokazuje da se ljudi mogu okupiti i braniti ono što im je zaista bitno. Europljani brinu o svojoj prirodi i propisima Unije koji je štite. Sada je vrijeme da Komisija prihvati dokaze i izradi plan za zaštitu prirode koji će se temeljiti na većim financijskim sredstvima i snažnijoj provedbi zakona''. Potpuni rezultati konzultacija očekuju se u jesen 2015., a konačna odluka o budućnosti europskih propisa za zaštitu prirode očekuje se do lipnja 2016. „Krik za prirodu“ u Hrvatskoj su provodile organizacije WWF Adria, BIOM, Zelena akcija i lokalni partneri, te se zahvaljuju svima koji su se uključili u kampanju, priopćeno je iz WWF-a.