Sredozemno more slovi kao jedno od najonečišćenijih u svijetu, s čak 95 posto plastičnog otpada u moru i na plažama. Samim time, Jadransko more je pod opsadom plastike, a čak 50 posto cjelokupnog otpada koji dolazi iz morskih izvora odnosi se na zaostale, izgubljene i napuštene, tzv. fantomske ribolovne alate. 

S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu, ali ponajprije zbog čišćenja podmorja, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF organizirala je akciju čišćenja lastovskog podmorja od fantomskih ribolovnih alata, a u nekoliko dana izvađeno je oko tonu materijala. 

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava kako fantomski ribolovni alati ubijaju život u moru i štete svima jer se ne uspiju razgraditi ni kroz 600 godina. 

"Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu izaći i umiru u mukama. Velik je problem i s mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima", kaže.

 

Napušteni ribolovni alat 

Osim morskim bićima koja u njima stradavaju, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. Radi se o priličnom financijskom izdatku jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni problem je što taj napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju, priopćeno je iz WWF Adrije.

"Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim, takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže", objašnjava on, dodajući da je na Lastovu mapirano čak 30 lokacija onečišćenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. 

"Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog onečišćenja ima svugdje i trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise", zaključuje Peronja. 

WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt Ghost gear, a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb.