Prema mjerenjima kvaliteta zraka, koju provodi ambasada SAD u Bosni i Hercegovini, Sarajevo je trenutačno najonečišćeniji grad na svijetu. U Sarajevu dominira povišena koncentracija čestica (PM 10 i PM 2,5), dok Zenica ima problem sa povećanim koncentracijama SO2. Mjerenja su početkom tjedna pokazala indeks kvaliteta zraka (AQI) od 386, koji je označen kao 'opasan', s napomenom da vrijednosti preko 300 mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice za građane. U Prištini, u istom razdoblje mjerenja ambasade SAD-a pokazala su vrijednost indeksa od 159, koji je označen kao 'nezdrav'. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je prosječne vrijednosti kvaliteta zraka za 2018. koje pokazuju da je Skoplje u Makedoniji najonečišćeniji glavni grad u Europi, s koncentracijom čestica promjera manjim od 2,5 μm (PM 2,5) koja je bila četiri puta veća od preporučene. U Srbiji, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine objavljenim također početkom ovog mjeseca, Niš (154 μm/m3) i Valjevo (184 μm/m3) su bili gradovi s najonečišćenijim zrakom.  Za čist zrak, prosječna vrijednost suspendiranih čestica i teških metala (olova, arsena, kadmija i nikla)  ne bi trebala prelaziti 50 μm/m3.  Povišene vrijednosti tog parametra izmjerene su i u Beogradu (80 μm), Novom Sadu (71 μm), Subotici (76 μm), Smederevu (94 μm) i Boru (59 μm). Suspendirane čestice nastaju tijekom rada motornih vozila i industrijskih postrojenja, sagorjevanjem ogrjevnog drva u pećima, a nastaju i na gradilištima i deponijama. Prema podacima Udruženja za zdravlje i okoliš (HEAL) objavljenim krajem 2017. godine, smanjenje emisija plinova samo iz termoelektrana na ugljen na prihvatljive razine moglo bi spasiti 6.460 života godišnje na Zapadnom Balkanu, dok bi se troškovi zdravstvene zaštite u tom slučaju smanjili za 2,724 milijun EUR, objavio je Balkan Green Energy News.