Proizvodnja plastika neumorno raste kao i njeno onečišćenje okoliša. Velika opasnost kod tako sporo biološki razgradivog otpada se javlja zbog širenja mikroplastike (čestice manje od 5 mm). Naime, mikroplastika je osim mora i morskih organizama nađena i u pasti za zube, šamponima za pranje, kozmetici pa čak i u vodi iz slavine i iz plastičnih boca. Nedavno je provedena studija novinara Orb Media sa znanstvenicima na State University of New York koji su analizirali sadržaj mikro plastike u vodi u 259 plastičnih boca (proizvođači: Nestle Pure Life, San Pellegrino, Evian, Aquafina i Dasani), kupljene na  devet lokacije u devet različitih zemalja. Rezultati su pokazali da litra vode iz boce prosječno sadrži 10,4 većih čestica mikroplastike (manjih od 100 μm) i 325 manjih mikro čestica (6,5 – 100 μm). Čak 93 % uzoraka voda sadržavalo je mikroplastiku u plastičnim bocama, a iz slavine su količine dvostruko manje. U tijeku su istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja bi trebala otkriti koji su sve zdravstveni rizici plastičnih boca za vodu. U Hrvatskoj se samo u devet godina udjel plastike u komunalnom otpadu udvostručio, a prema obujmu je činio više od 50 % komunalnog otpada. Naime, kružno gospodarstvo otpadnom plastikom je složen tehnički proces, stoga osim odvojenog prikupljanja treba organizirati cijeli proces od proizvodnje plastike do njenog recikliranja. Tako se u Hrvatskoj za preuzimanje jedne tone miješane otpadne plastike treba platiti do 1000 kuna i prijevoz. Hrvati kod kupnje voća i povrća u supermarketima koriste 3, 4, 5, pa i više jednokratnih prozirnih plastičnih vrećica. EU više ne proizvodi najviše plastike, a 2015. godine je proizvela 18 % od ukupne svjetske proizvodnje, dok je Azija  41 % (Kina 28 %), objavio je TEHNOEKO.