U posljednjih deset godina na hrvatskim deponijima otpada su završile sirovine vrijedne čak pet milijardi kuna! Europski cil je do 2050. odvojeno prikupiti čak 50% otpada koji se može iskoristiti kao sirovina, a Hrvatska je trenutno na gotovo 20% odvojeno prikupljenog otpada, rečeno je danas na 10. Međunarodnoj konferenciji „Cirkularna ekonomija i industrija polimera“ koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora – Udruženje industrije plastike i gume, Gospodarska zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te europsko udruženje proizvođača proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Primjena temeljnih načela cirkularne ekonomije, znači da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo, popravimo, preradimo i recikliramo, jamči uštede energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i direktno je vezan uz otvaranje novih radnih mjesta.
Helmut Maurer iz Generalnog direktorata za okoliš pri Europskoj komisiji kazao je da će u prosincu biti predstavljen novi zakonodavni okvir koji će mnogo toga promijeniti vezano za prevenciju stvaranja otpada i cirkularnu ekonomiju, a riječ je o ekonomskom modelu primjenjivom na cijeli planet. "Postoji značajna ekonomska korelacija između postupanja s otpadom i ekonomskog rasta. Zemlje koje su donijele zabranu odlaganja otpada na odlagališta, odnosno one koje su to destimulirale, znatno su brže ekonomski rasle", kazao je Maurer upozorivši da i dalje u Europi 50% plastike završava na odlagalištima. Ključna je tehnologija sortiranja otpada i odvojenog prikupljanja, pa primjerice Slovenija sada odvojeno prikuplja 39,5% otpada i uspjet će zadovoljiti EU ciljeve za pet godina. Pred Hrvatskom su tu još znatni izazovi, a Maurer je savjetovao da se ne pretjeruje u linearnim investicijama u MBT postrojenja i spalionice već da se više radi na prevenciji otpada i odvojenom prikupljanju i oporabi i načelima cirkularne ekonomije. Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom iz MZOIP-a govoreći o hrvatskom sustavu zbrinjavanja otpada rekla je da spalionice otpada nisu dio sustava gospodarenja otpadom, već su to energane, a u Hrvatskoj bi trebala biti sagrađena samo jedna, ona u Zagrebu. Maurer je pak naveo odličan primjer iz Milana, u kojem se iz komposta proizvodi bioplin, a tisuće takvih postrojenja zaista rješavaju brojne probleme i otpada i energije.