2. veljače obilježava se međunarodni dan močvara tj. vlažnih staništa, čime se podsjeća na dan potpisivanja Ramsarske konvencije, konvencije o zaštiti močvarnih staništa od međunarodnog značaja, priopćeno je iz Zelene akcije. "Močvare su kopnena staništa bogata vodom, gdje oboje usko djelujući daju raznolike karakteristike i vrijednosti tim područjima. Močvarna staništa su područja najveće biološke raznolikosti po broju vrsta biljaka i životinja (40% ukupnog broja vrsta); a samim time dobar su i siguran izvor hrane, drva za ogrijev te pitke vode jer su i jako dobri prirodni pročistači vode između ostalog". Kako se navodi u priopćenju, manje poznata, ali ne manje važna osobina močvara je ta da se ona može opisati karakteristikom spužve. Naime, spužva u trenucima povećane vlage vodu upija i može smanjiti izlijevanja tj. poplave, a u trenucima smanjenje vlage čuva tekućinu duže vrijeme i može spriječiti suše. Oba ekstrema, poplava i suša, su štetni za društvo i okoliš te su nositelji velikih ekonomskih šteta. "Kako su utjecaji klimatskih promjena prilično teško predvidivi, tj. ne znamo hoće li naše geografsko područje biti pogođeno poplavama, tj. povećanim količinama vode, ili sušama, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati na oba moguća scenarija", poručuju iz Zelene akcije. "Najjednostavnija priprema za smanjivanje ekstremnih pojava uzrokovanih klimatskim promjenama je očuvanje postojećih močvarnih područja, te obnova poplavne ravnice uz rijeke, tj. širenje istih na što više područja na kojima je to moguće (npr. nenaseljenim područjima, zapuštenim poljoprivrednim površinama i u šumama); a kako bi u takvim situacijama djelovale kao tampon zona i smanjile učinke poplava ili suša. Hrvatska još uvijek ima dosta takvih područja, a i potencijal za obnovu (manji tehnički zahvati u davno izgrađen sustav regulacije vodotokova) je velik, pa ga treba sada iskoristiti i na vrijeme se pripremiti za elementarne nepogode i moguće katastrofe koje nam predstoje u idućem razdoblju", stoji u priopćenju.