Danas objavljeno izvješće svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF navodi kako su diljem svijeta populacije riba, neophodnih za osiguravanje ljudskih potreba za hranom, u ozbiljnom padu. Iako su statistike obeshrabrujuće, „Izvješće o plavom planetu“ ukazuje da je ovaj poražavajući trend moguće izbjeći navodeći postojeća rješenja. Najnovije proučavanje morskih sisavaca, ptica, gmazova i riba pokazuje da je u posljednja četiri desetljeća na globalnoj razini populacija ovih životinja u prosjeku prepolovljena, dok su populacije nekih riba opale za čak 75 posto. Ta otkrića prognoziraju nadolazeće probleme svim zemljama, a osobito onima u razvoju. Kako bi se ovaj poražavajući trend preokrenuo, vodeći svjetski političari moraju osigurati da su oporavak oceana i očuvana obalna staništa jasno prepoznati u provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a, koji će biti službeno odobreni kasnije ovog mjeseca. Pregovori o novom globalnom klimatskom sporazumu također su važna prilika da se pruži značajna potpora dobrom stanju mora i oceana. „Odlučili smo žurno objaviti ovo izvješće kako bi svi mogli dobiti uvid u najnovije stanje mora i oceana”, kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a. "U vremenu samo jedne generacije, ljudska aktivnost teško je naštetila morima i oceanima, od toga da se ribe izlovljavaju brže nego što se mogu reproducirati, do uništavanja njihovih staništa. Potrebne su temeljite promjene kako bi se osiguralo obilje života u oceanu i za buduće generacije", istaknuo je. Istraživanja u izvješću WWF-a pokazuju da vrste koje su bitne za ribolov i za globalnu opskrbu hranom iz mora, trpe najveći pad. Ističe se i drastičan pad zaliha najpopularnijih komercijalnih riba poput tune, skuše i palamide za čak 74 posto. Situacija u Jadranu prati negativne svjetske trendove što je vidljivo iz posljednjih znanstvenih analiza STCF-a (Scientific, Technical and Economic Committee for Fisheries), znanstvenog tijela EU-a. „Dosadašnje prakse upravljanja morskim resursima u Jadranu nisu održive, što znači da će ribolov, nastavimo li ovakvim načinom gospodarenja, vrlo brzo ostati samo uspomena”, kaže Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo u WWF Adria. „Usklađivanje ribolovnih praksi na način da održivo iskorištavamo morske resurse jedini je način da očuvamo stoljetnu tradiciju ribarenja na Jadranu, a samim time i radna mjesta vezana uz nju“, zaključuje. Sredozemno more je jedno od najstarijih ribolovnih područja na svijetu u kojem ljudi već stoljećima žive od ribarstva. Na žalost, ono se sada prekomjerno iskorištava: oko 1,5 milijuna tona ribe lovi se u Sredozemnom moru svake godine. Čak 95 posto ribljih stokova je prelovljeno, 89 posto je osiromašeno dok je većina vrsta morskih pasa gotovo potpuno nestala. „Izvješće o plavom planetu” pokazuje pad populacije morskih organizama od 49 posto između 1970. i 2012. godine. Analiza prati 5,829 populacija 1,234 vrste, što predstavlja gotovo dvostruko više podataka od posljednjih studija i daje jasniju, zabrinjavajuću sliku stanja oceana, zaključuju u WWF-u.