Hrvatskoj će za usklađivanje zaštite okoliša sa strogim europskim propisima samo za izravna ulaganja trebati oko 10,5 milijardi eura, a ako se uračunaju i neizravna onda je taj iznos još puno veći, zbog čega će to područje, uz poljoprivredu, biti najskuplje, rekao je za Vjesnik prof dr. sc. Nikola RUŽINSKI, dosadašnji državni tajnik za zaštitu okoliša i hrvatski pregovarač s Europskom unijom za poglavlja Zaštita okoliša i Energetika. Od toga, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, oko 3,5 milijardi eura otpada na odvodnju i obradu otpadnih voda, 1,7 milijardi na vodoopskrbu, oko 2 milijarde na gospodarenje otpadom (prije svega gradnju županijskih, odnosno regionalnih centara za gospodarenje otpadom te saniranje i zatvaranje postojećih odlagališta), oko 2,5 milijardi u zaštitu zraka i smanjivanje industrijskih onečišćenja te usklađivanje s europskom IPPC-direktivom, koja obuhvaća integralnu kontrolu i zaštitu od zagađenja, a ostatak na zaštitu prirode, monitoring i druge nužne investicije. Također, industrijska postrojenja trebala bi pribaviti tzv. ekološku dozvolu najkasnije do 2017. godine, odnosno u rokovima pojedinačno dogovorenima za svako postrojenje, kaže dosadašnji državni tajnik Ružinski. Riječ je o procjeni koja se može malo korigirati u oba smjera. Tako su nedavna potpisivanja ugovora o gradnji centara za gospodarenje otpadom za Primorsko-goransku i Istarsku županiju pokazala da bi te dvije investicije mogle biti desetak posto jeftinije od ranije planiranog jer su zbog velike krize u građevinarstvu pale i cijene gradnje, napominje Ružinski. No, izravnim ulaganjima u zaštitu okoliša, prema njegovim riječima, treba dodati i velike investicije planirane novom u Saboru usvojenom strategijom zelenog razvoja. Kako je za list istaknuo gosp. Ružinski, samo u obnovljive izvore energije planirana su ulaganja od oko 6 milijardi eura, velike investicije nužne su i u poboljšanje učinkovitijeg korištenja energije te u promet. Međutim, takve investicije, ističe Ružinski, ne treba shvaćati kao trošak zbog zaštite okoliša, nego i kao ulaganje u razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. U MZOPUG-u očekuju da će glavninu novca potrebnog za dostizanje europskih standarda u zaštiti okoliša, nakon ulaska Hrvatske u EU, osigurati iz njezinih strukturnih i kohezijskih fondova namijenjenih državama članicama. Ružinski procjenjuje da će Hrvatska u 2013. iz strukturnih fondova te iz dosad korištenih EU-ovih fondova ukupno osigurati 1,5 do 2 milijarde eura, piše Vjesnik.