Europska komisija prošli četvrtak je objavila ambiciozne nove planove za povećanje spremnosti Europe na prirodne katastrofe. Taj je prijedlog okosnica plana predsjednika Junckera za izgradnju Europe koja štiti. Inicijativa je pokrenuta nakon većih i čestih prirodnih katastrofa koje su proteklih godina teško pogodile mnoge europske zemlje. Ključan je dio prijedloga uspostava pričuve resursa civilne zaštite na europskoj razini: rescEU. Činili bi je, primjerice, kanaderi, posebne crpke za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa, a njima će upravljati Europska komisija kako bi pružila potporu zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija. Radi bolje koordinacije od država članica će se tražiti da podijele svoje strategije prevencije i pripravnosti kako bi se zajednički utvrdili i uklonili mogući nedostaci. Samo je 2017. više od 200 ljudi poginulo u prirodnim katastrofama u Europi, a izgorjelo je i više od milijun hektara šuma. Od 1980., osim ljudskih žrtava, države članice EU-a izgubile su više od 360 milijardi eura zbog posljedica vremenskih nepogoda i ekstremnih vremenskih uvjeta. Samo se u Portugalu izravna gospodarska šteta uzrokovana šumskim požarima od lipnja do rujna procjenjuje na gotovo 600 milijuna eura, što je 0,34 % BNP-a Portugala. Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Europa se ne može držati postrance dok naši građani u državama članicama stradavaju u prirodnim katastrofama i trebaju pomoć. Nijedna europska zemlja nije izuzeta od prirodnih katastrofa – nažalost, one više nisu nešto neočekivano. Želim da Europska unija u takvim situacijama pruži više od suosjećanja. Europa je kontinent solidarnosti i moramo biti bolje pripremljeni nego dosad te brže pružiti pomoć svojim državama članicama gdje je to najpotrebnije.” „Prošloljetne i prošlogodišnje tragedije poučile su nas da je naš postojeći sustav odgovora na katastrofe, temeljen na volonterstvu, dosegao svoje granice. Problemi se mijenjaju, pa moramo i mi. To je pitanje solidarnosti i podjele odgovornosti na svim razinama. Europski građani to od nas očekuju. Stoga pozivam europske vlade i Europski parlament da podrže ovaj prijedlog”, dodao je Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.