Da bismo se do 2023. godine uskladili s dva najvažnija propisa, Direktivi o vodi za piće i Direktivi o komunalnim otpadnim vodama, trebamo uložiti 3,7 milijarde eura, rekla je Elizabeta Kos, pomoćnica ministra poljoprivrede. Naime, do te je godine, između ostalog, potrebno za sva naselja s više od 2000 ekvivalenata stanovnika izgraditi uređaj za pročišćavanje, istaknula je pomoćnica. Na konferenciji Voda - najvrjedniji resurs budućnosti prezentirala je dosad učinjene i najavila buduće mjere u nadležnosti Ministarstva. Predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda, Mara Pavelić, postavila je pitanje isplativosti UPOV-a. Uređaji se kvare vrlo brzo nakon puštanja u rad, a to je neodgovorno trošenje javnih sredstava, rekla je Pavelić.
Pitanje upravljanja vodnim resursima je strateški i politički izazov, ne samo na razini RH, nego i na razini EU. Niz je otvorenih pitanja na koja se na ovoj konferenciji tražio odgovor, od toga hoćemo li plaćati penale ako se obveze preuzete prema EU ne ispune na vrijeme, jesu li svi izgrađeni uređaji za pročišćavanje potrebni te ispunjavaju li nužne tehničke uvjete, hoće li se mijenjati cijena vodnih usluga i u kojoj mjeri, je li potreban ulazak privatnog kapitala u sektoru vodnog gospodarstva, treba li vodu kao resurs uvrstiti kao Ustavnu kategoriju, hoće li se okrupnjavati sustav pružatelja usluga u gospodarenju vodama do edukacijskih i razvojnih pitanja. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, iznio je dio aktivnosti Hrvatskih voda te istaknuo nedavno usvojeni Plan upravljanja vodnim područjima, o čijem je donošenju ovisilo povlačenje EU sredstava.