Od 1. siječnja EU će zabraniti izvoz otpada koji se ne može reciklirati u zemlje u razvoju. Povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius objasnio je da nova pravila sprečavaju izvoz miješanog plastičnog otpada u zemlje u razvoju izvan OECD-a. Za Hrvatsku to će biti itekako velik problem, jer za razliku od razvijenijih članica nemamo kvalitetno ustrojeno prikupljanje, a kamoli reciklažu otpada, burzu otpada, ali niti spalionicu opasnog i komunalnog otpada. 

Svake godine stanovništvo EU proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od trećine reciklira, tako da je problem zaista velik i razvijenijim zemljama od naše.

Revizija propisa o prekograničnim pošiljkama otpada slijedi nakon kineskog prestanka uvoza miješanog plastičnog otpada u 2018. godini i otkrića ekologa da otpad sada putuje u druge azijske zemlje, poput Malezije, gdje se baca u more. Sinkevičius je rekao da će čak i unutar OECD-a izvoznici i uvoznici otpada koji je teško reciklirati trebati dozvolu obje zemlje. 

Izuzetak

Međutim, bit će moguće poslati čisti, neopasni otpad u zemlje koje nisu članice OECD-a, a koji će se morati reciklirati prema vrlo strogim pravilima. Svrha novih propisa je provedba Europskog zelenog sporazuma i uspostavljanje kružne ekonomije. Velik dio plastičnog otpada otpremljenog u 'treći svijet' nije pravilno obrađen, jer uglavnom završava na odlagalištima, oceanima ili neprikladnim spalionicama. 

Zemlje u razvoju uglavnom nemaju dovoljno kapaciteta za oporabu otpada. Prema novim propisima, u te će se zemlje moći slati samo čisti plastični otpad, poput onoga koji je još uvijek prihvatila Kina. Stroža pravila primjenjivat će se i na izvoz otpada iz EU-a u druge zemlje OECD-a i na pošiljke otpada unutar EU-a, piše Delo. 

"Ta su nova pravila jasan signal da mi u EU preuzimamo odgovornost za otpad koji stvaramo", rekao je Sinkevičius, dodajući da je to također bila važna prekretnica u borbi protiv onečišćenja plastikom, prijelaza na kružno gospodarstvo i postizanja zelenog sporazuma.