Globalno zatopljenje pogađa i morske površine pa tako i Sjeverno more postaje sve toplije što privlači neke nove stanovnike, ali neke stare uništava, piše u komentaru Deutsche Welle. Oštar vjetar, trava na dinama koja se pod njim povija i školjke u pijesku - to je slika koja se povezuje sa Sjevernim morem. No i ovdje se uočavaju posljedice promjene klime, prije svega ispod površine mora. Zbog toga što ono postaje sve toplije u njega se "doseljavaju" novi stanovnici koji su do sada radije živjeli tamo gdje je more bilo toplije poput npr. pacifičke kamenice. Do sada je njoj Sjeverno more bilo prehladno, dok je danas, kako  za DW upućuje morski ekolog Christian Buschbaum, ima na cijelom području plitkog mora u Njemačkoj. Buschbaum je stacioniran na Syltu i od tamo za Institut Alfreda Wegenera istražuje organizme koji žive u plitkom moru. Pacifičkoj kamenici, kaže, treba temperatura od najmanje 18 stupnjeva nekoliko tjedana godišnje u komadu da bi se mogla razmnožavati, a plitko more oko Sylta je taj uvjet zadnjih nekoliko godina moglo bez problema ispuniti. Prema navodima Saveznog ureda za brodsku plovidbu i hidrografiju (BSH) Sjeverno more je u 2016. imalo prosječnu temperaturu 11 stupnjeva, što je druga najviša vrijednost od 1969. godine. Samo je 2014. godine Sjeverno more s 11,4 stupnja u prosjeku bilo toplije, ističe DW. To za posljedicu ima da su se nekadašnji grebeni s dagnjama postali grebeni kamenica. Kamenice, međutim, ne potiskuju dagnje, objašnjava Buschbaum za DW. No nisu svi stanovnici Sjevernog mora oduševljeni porastom temperature u njemu. Bakalar je tako ugrožen s dvije strane. S jedne strane prekomjernim ulovom, a s druge strane ovoj ribi koja voli hladna mora Sjeverno polako postaje pretoplo. "Na bakalar se zagrijavanje Sjevernog mora u svakom slučaju odrazilo negativno", konstatira znanstvenica Anne Sell s Instituta Thünen. Sjeverno more je za bakalar južna granica njegovog staništa. No porast temperature nema samo negativne posljedice za ovu vrstu ribe. I sjevernija mora postaju toplija pa tako i Barentsovo more na granici sa Sjevernim ledenim morem zbog čega se stanište bakalara sada širi prema sjeveru. DW postavlja pitanje što konkertno za Sjeverno more znači daljnji porast temperature i miješanje starosjedilaca s njegovim novim stanovnicima? "Doći će do promjena u interakciji živih bića", zaključuje Buschbaum za DW.