Službe povjerenika za energetiku Guenthera Oettingera dovršavaju prijedloge sigurnosnih norma i oni će biti predstavljeni sredinom srpnja u povodu prve godišnjice eksplozije i potonuća platforme korporacije BP Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, jedne od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti SAD-a, prenosi HR. Podsjetimo, od 20. travnja do 17. srpnja prošle godine u Meksički zaljev isteklo je oko 4,9 milijuna barela nafte (780.000 tona), onečistivši više od 800 kilometara američke obale. BP-u je trebalo 85 dana da pronađe način da zaustavi istjecanje nafte. Oettinger namjerava se ponovno okomiti na naftne divove nakon što prošle godine nije uspio uvesti moratorij na vađenje nafte iz dubokih voda. Želi postrožiti zakon koji obvezuje tvrtke da plate za ekološku štetu uzrokovanu naftnim bušotinama smještenima do 12 milja od obale tako da se to područje proširi na 200 milja. Želi također da mobilne platforme poštuju sigurnosne norme koje vrijede za opremu fiksnih platformi kako bi se izbjegli požari i eksplozije. U europskim vodama radi gotovo tisuću platformi: 486 u Velikoj Britaniji, 181 u Nizozemskoj, 123 u Italiji, 61 u Danskoj, dvije u Njemačkoj, dvije u Irskoj, četiri u Španjolskoj, dvije u Grčkoj, sedam u Rumunjskoj, jedna u Bugarskoj i tri u Poljskoj, a u skoroj budućnosti planiraju ih i Cipar i Malta. Nove platforme postavljaju se u sve dubljim vodama. BP planira crpsti naftu u Sirtskom zaljevu, kod libijskih obala, na gotovo 1.700 metara dubine, što je nešto više od dubine na kojoj je radio Deepwater Horizon, navodi HRT.