U Hrvatskoj se godišnje proizvede više od 100 tisuća tona plastičnog i staklenog ambalažnog otpada. No, ta službena statistika ne samo da je mrtvo slovo na papiru već je, na žalost, netočna. Uzevši u obzir da je količina proizvedene prazne ambalaže stavljene na tržište, odnosno one bez etiketa i nenapunjene, gotovo dvostruko veća od registriranih količina za koje se pretpostavlja da su stavljene na tržište kroz sustav Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), za očekivati je da će količine otpadne ambalaže koja će nastajati u razdoblju do 2022. godine biti veća od procijenjene, navodi se u Planu gospodarenja otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Zbog toga su na gubitku svi oni koji žele ili moraju napraviti sve da za sobom ostavimo što čišći planet, ali i državni proračun i privatne tvrtke. 
"Sustav povratne naknade jedan je od rijetkih pozitivnih dijelova zaostalog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Povratna naknada pokazala se kao ekološki izuzetno efikasna mjera jer se reciklira čak 92 posto ambalaže koja se nalazi u sustavu povratne naknade" kaže Marko Košak, voditelj programa Otpad u Zelenoj akciji. Istovremeno, podaci iz novodonesenog Plana za gospodarenje otpadom pokazuju da su Hrvati tijekom 2015. godine proizveli više od 215 tisuća tona ambalaže, od čega najveći pojedinačni udio čini papir, no staklo, plastika i metal zajedno čine ipak više od polovice ukupnog iznosa. A upravo za te stavke vrijedi povratna naknada i stoga bi bilo logično da je moguće pratiti količinu boca i druge vrste ambalaže koja se stavlja na tržište, preko polica u trgovačkim lancima, do završetka kruga kada građani vraćaju ambalažu iz sustava povratne naknade u trgovinama, ručnim prihvatom ili preko aparata za automatizirani povrat. No, u istom tom dokumentu, nadležno Ministarstvo već navodi da je, uzevši u obzir dodatne izvore podataka, količina prazne ambalaže stavljene na hrvatsko tržište gotovo dvostruko veća od registriranih količina u Fondu (FZOEU). A to znači da su proizvođači i distributeri uplatili i ukupno manji iznos za skupljanje i zbrinjavanje te ambalaže koju su stavili na tržište, umjesto da se istu pravilno prikupi, obradi i pripremi za recikliranje. 
Fond je stoga svim distributerima, proizvođačima, trgovcima i drugim tvrtkama koje sudjeluju u procesu 'putovanja' boce iz tvornice do otpada u reciklažnom dvorištu, nedavno poslao upozorenje da moraju prijavljivati svaki komad ambalaže, s prijetnjom kazne od 150 do 400 tisuća kuna za pravnu osobu, te od 50 do 100 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Tako planiraju dovesti u red registar barkodova koji se nalaze na bocama, limenkama i drugoj ambalaži s povratnom naknadom. Fond je ujedno proizvođačima poručio da će prihvaćati samo u potpunosti ispunjen obrazac, što za mnoge znači i borbu s hrvatskom birokracijom. Višegodišnje zanemarivanje problema s prijavom i barkodovima za svu ambalažu iz sustava povratne naknade koja će završiti na policama u trgovinama i zatim u procesu recikliranja, državna administracija sada pokušava riješiti oštrim potezom noža – prijetnjama i kaznama. Birokratizirani sustav i nebriga o poslovnim procesima privatnika, ali i njihovo nepoštivanje propisa, na koncu ne donosi nikakav pozitivni pomak u odmicanju od linearnog ka konceptu kružnog gospodarstva. Radi se o sve važnijem načinu vođenja poslovnih procesa jer umjesto 'uzmi, proizvedi, baci' pristupa, potiče tvrtke da se uistinu brinu o prirodnim resursima, stvarnim smanjenjem zagađenja okoliša u svim fazama poslovanja. Kružnu ekonomiju posebno promiče Europska unija, ali je vrlo često popularna i u javnim nastupima predstavnika privatnog i javnog sektora no, na žalost, obje strane ga znatno manje provode u praksi, objavio je SEEbiz.