U svijetu je dosad proizvedeno više od 8,3 milijarde tona plastike. Unatoč novim tehnologijama i sve zahtjevnijim okolišnim politikama, još uvijek oko 80 posto tog materijala završava na odlagalištima otpada ili oko nas. Nastavi li svijet i dalje neodgovorno upotrebljavati i zbrinjavati taj materijal koji se u velikoj mjeri može reciklirati i ponovno uporabiti, proizvodnja i potrošnja plastike će se, prema nekim procjenama, učetverostručiti do 2050. godine. 

Vrijedan materijal

 

Kako bi potaknuli razgovor o toj važnoj temi, Hrvatska udruga gospodarenja otpadom (HUGO) i Hanza Media u Zagrebu su organizirale konferenciju Plastika u kružnom gospodarstvu – Zeleni izazov generacije?. 

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, izjavio je kako je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela obveze među kojima je i ona da će do kraja 2020. odvojeno prikupljati 50 posto papira, metala, stakla i, među ostalim, plastike, odnosno 60 posto do konca 2022. godine. 

"Ministarstvo je u potpunosti posvećeno dostizanju tog cilja koji je pred nama", naglasio je, dodajući kako dostizanje tog cilja ne ovisi isključivo o Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, nego i o ponašanju svih nas. "Europa svake godine generira oko 25 milijuna tona otpada od plastike od čega se svega prikuplja 30 posto, dok ostatak ostaje u okolišu. To je problem s kojim se do danas nismo uspješno pozabavili", napomenuo je, dodajući kako je plastika vrijedan materijal s kojim se treba učinkovito upravljati, kojeg treba reciklirati i ponovno uključiti u nacionalno i europsko gospodarstvo. Jer, prema njegovim riječima, tako se u potpunosti pridonosi ciljevima koje Hrvatska ima u kružnom gospodarstvu, kao i otvaranju novih radnih mjesta. 

Neslavna uloga 


Zoran Tomić, direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj, kazao je kako u svemu tome naročito neslavnu ulogu ima plastika za jednokratnu upotrebu, tzv. plastika na brzaka. "Ona se uvukla u svaku civilizacijsku poru zbog čega se stvaraju goleme količine otpada", istaknuo je, dodajući kako se problem neodgovarajućeg zbrinjavanja i uporabe proizvoda od plastike zapravo ne rješava. "U svijetu se reciklira svega devet posto plastike, a spali samo 12 posto, dok se ostatak odlaže na odlagalištima ili ostavlja u okolišu", napomenuo je. 

U moru pak završi 12,7 milijuna tona plastike godišnje ili jedan veći kamion s prikolicom svake minute. "Polovica od te plastike upravo je ona za jednokratnu upotrebu – boce, čaše i poklopci, posude za hranu, plastične vrećice, filteri od cigareta, slamke, štapići za uho i, među ostalim, baloni što ima vrlo negativan utjecaj i na mnoge životinje", naglasio je. 

Posebice je zanimljivo istaknuti kako se dio odbačene plastike, čija razgradnja traje oko 700 godina, ponajprije usitnjava u mikroplastiku, točnije, u komadiće veličine pet milimetara koji su najprisutniji upravo u morima i oceanima. Takva mikroplastika može završiti u životinjama što ima vrlo štetne posljedice za njihovo zdravlje. 

Također, nedavna istraživanja su pokazala kako se određene količine mikroplastike mogu naći čak i u kućanstvu, tj. kuhinjskoj soli.