Početkom siječanja 2021. počelo je četvrto razdoblje trgovanja emisijskim dozvolama EU ETS. Kompleksan i nedavno noveliran sustav je uspostavljen kako bi se postigla obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova, te je ključni instrument strategije EU-a za borbu protiv klimatskih promjena. Unutar država članica EU EU-ETS danas uključuje više od 11.000 tvrtki ili operatora postrojenja koje uzrokuju emisije u energetskoj i intenzivnoj industriji, kao i zrakoplovne kompanije. Osnovna jedinica trgovine je dozvola za emisiju koja predstavlja jednu tonu ekvivalenta CO2

Na početku trgovanja dodijeljena prava bila su dovoljna za pokrivanje svih emisija u EU, ali do kraja razdoblja količine će pasti na takvu razinu da će gotovo sve tvrtke morati kupovati dozvole na tržištu gdje im je cijena porasla na prosječnu od 24,6 eura po toni CO2 u 2019. Podaci pokazuju da su veći troškovi zbog nedostajućih emisijskih kupona već doveli do toga da se tvrtke bave uštedama u energetski intenzivnim procesima. 

Ambicije

Da bi se postigao cilj smanjenja emisija u EU do 2030. godine, sektori obuhvaćeni EU-ETS-om morat će smanjiti emisije za 43% u odnosu na 2005. godinu. To znači da će ukupan broj emisijskih jedinica padati brže nego prije. U četvrtom trgovinskom razdoblju (2021. - 2030.), besplatno dodijeljena prava (kuponi) smanjit će se za 2,2%, a ne više za 1,74% godišnje, uz daljnje smanjenje broja sektora kojima prijeti istjecanje ugljika. 

Tvrtke kojima prijeti istjecanje ugljičnog dioksida ispunjavat će uvjete za godišnji iznos od nešto više od 80% besplatnih kupona u odnosu na prosjek 2014. - 2018., a iznos će pasti na oko 70% do 2025. i na oko 60% do kraja 2030. godine. Tvrtke koje nisu izložene istjecanju ugljika dobit će znatno manje besplatnih naknada i imat će pravo na godišnji iznos od oko 25% besplatnih kupona u usporedbi s prosjekom 2014-2018. Količina će se smanjiti na oko 20% do 2025. godine, a do kraja 2030. više neće biti besplatnih kupona. 

U razdoblju 2021. - 2030. očekuje se da će industriji besplatno biti dodijeljeno više od šest milijardi naknada u vrijednosti od oko 160 milijardi eura. Tzv. Mehanizam pričuve stabilnosti tržišta EU-ETS-a, koji je počeo s radom 1. siječnja 2019. godine, predviđa prilagodbe godišnjih količina na dražbi ako broj emisijskih jedinica u opticaju prijeđe unaprijed određeni raspon. Ukupno 900 milijuna neiskorištenih emisijskih jedinica prebačeno je u rezervu za stabilnost tržišta. 

Financijski instrumenti

Na prijedlog Europske komisije, uspostavljeni su i brojni mehanizmi potpore koji pomažu ovoj djelatnosti i energetskim sektorima da bolje odgovore na inovacijske i investicijske izazove povezane s prijelazom na nisko-ugljično gospodarstvo. Između ostalog, tu je Fond za inovacije, koji predstavlja proširenje postojeće potpore za demonstraciju inovativnih tehnologija za proboj inovacija u industriji. Proširit će se postojeću potporu u okviru programa NER300, a raspoloživa sredstva odgovarat će tržišnoj vrijednosti od najmanje 450 milijuna emisijskih jedinica. 

Uz to, postoji Fond za modernizaciju koji podržava ulaganje u modernizaciju energetskog sektora i širih energetskih sustava i povećanje energetske učinkovitosti u deset država članica s nižim prihodima, među kojima je i Hrvatska.