Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) dovršio je postavljanje prve od pet plutača na otvorenom moru u hrvatskim teritorijalnim vodama kroz strukturni Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u Republici Hrvatskoj METMONIC

Ta prva plutača usidrena je na otvorenom moru kod Viškog kanala, na dubini sidrenja od 105 metara te je počelo njeno testiranje. Sidrenje ostalih plutača obavit će se tijekom sljedećih tjedana, ovisno o meteorološkim uvjetima i stanju mora, i to na dubinama od 47 do 211 metara duž otvorenog mora. Ostale četiri meteorološko-oceanografske plutače sidrit će se na lokacijama Molunat-Dubrovnik, Kvarner-Unije, Blitvenica-Žirje i kod Palagruže, izvijestio je DHMZ

Plutače su samostalni objekti na moru koji na sebi nose sustave za mjerenja meteoroloških te površinskih i dubinskih oceanografskih parametara, ali i za pomorsku navigaciju, električno napajanje i telekomunikacije. 

Na plutačama su postavljeni dvojni meteorološki senzori, valomjeri površinskih valova mora te strujomjeri koji sondiraju morske struje do 150 metara dubine. Mreža mjerenja mora DHMZ-a trenutačno je najmoderniji sustav mjerenja meteorološko-oceanografskih prilika na Jadranu.

 

Daljinski sustavi mjerenja 

Podacima s plutača omogućit će se monitoring Jadrana u stvarnom vremenu te će se značajno poboljšati usluge DHMZ-a u zadacima pomorske meteorološke službe. 

Plutače su po Pomorskom zakoniku Hrvatske objekti sigurnosti pomorske plovidbe i emitiraju mjerene parametre putem radio, GSM i satelitskih telekomunikacija. Svjetlosna signalizacija i pasivni radarski reflektor na plutačama ujedno će značajno pridonijeti sigurnosti na moru. 

Inače, svrha projekta METMONIC je uspostavljanje suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere na ukupno 450 postaja za potpunu pokrivenost područja Hrvatske meteorološkim mjerenjima. 

Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 343,9 milijuna kuna (približno 45,3 milijuna eura), a financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (85 posto) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 posto).