Europska komisija je objavila svoju ocjenu nacrta planova država članica za provedbu ciljeva energetske unije EU-a, a posebice dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu. EK ocjenjuje kako je u nacionalnim planovima već i sada vidljiv znatan uložen trud, ali i upućuje na područja u kojima ima prostora za poboljšanja, posebice u pogledu ciljanih i individualiziranih politika kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva za 2030. i dugoročno ostalo na putu prema klimatskoj neutralnosti. 


Dizanje ljestvice 

Europska unija prvo je veliko gospodarstvo koje je svoje obveze na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama prenijelo u obvezujuće zakonodavstvo, a ovo je prvi put da su države članice pripremile nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Međutim, u tim planovima nisu postavljeni dovoljno visoki ciljevi za uvođenje obnovljivih izvora energije i povećavanje energetske učinkovitosti. Za ostvarivanje ukupnih EU-ovih klimatskih i energetskih ciljeva općenito će trebati dići ljestvicu. 


Finalizacija planova 

"Ovim se prvim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima energetska unija ostvaruje na nacionalnoj razini. Države članice, isto kao i EU, predstavile su svoje integrirane politike za klimatsku i energetsku tranziciju s desetogodišnjim predviđanjima", rekao je potpredsjednik EK zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič, dodajući kako su sve države članice, u relativno kratkom vremenskom roku, sastavile vrlo dobre nacrte, ali nijedan nije savršen. 

"Konačni planovi trebaju biti gotovi do kraja godine, a naše preporuke usmjerene su na područja gdje treba još rada: na primjer, veća ambicioznost, detaljnije razrađena politika, jasnije utvrđene potrebe za ulaganjima i usmjeravanje veće pažnje na socijalnu pravdu. Jasnoća i predvidljivost stvarne su konkurentske prednosti europske energetske i klimatske politike. Iskoristimo ovu priliku na najbolji način i kvalitetno podržimo države članice u finalizaciji nacionalnih planova", izjavio je.