U Republici Srpskoj uznapredovali su projekti gradnje dviju termoelektrana na ugljen, TE "Ugljevik" i TE "Stanari". BiH je bila dužna Hrvatsku obavijestiti o provedbi postupka procjene utjecaja na okoliš za ove projekte i poslati nam dijelove studija koji se odnose na prekogranični utjecaj te su i građani RH morali dobiti priliku da izraze svoje mišljenje o tom projektu, piše H-Alter. No, BiH to nije učinila. Za TE Stanari planirano je da ima snagu od 300 MW, a probni početak proizvodnje električne energije predviđen je za 2015. godinu. U Ugljeviku, koji je također blizu hrvatske granice, su pak planirana dva bloka od po 300 MW. Izgradnja još nije počela, ali je najavljena za proljeće ove godine. Predviđeno je da se Ugljeviku koristi ugljen s velikim postotkom sumpora od tri do šest posto, dok bi se u Stanarima trebao koristiti lignit. 
Na upit H-Altera je li BiH ispunila svoje obavezu prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO konvencija), iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kažu da od BiH ni obavijest ni dokumente o TE Stanari ni o TE Ugljevik nisu dobili. "Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatražit će informacije od nadležnih tijela BiH kako bi se utvrdila potreba prekogranične procjene utjecaja na okoliš sukladno ESPOO konvenciji", odgovaraju kratko iz Ministarstva. 
BiH je Hrvatsku o oba ova projekta trebala obavijestiti u ranim fazama, kada su rađene studije utjecaja na okoliš. Naime, osim organiziranja javnih rasprava na kojima građani mogu dati komentare i pitanja o studiji, ESPOO konvencija propisuje kako obavijest o ovom procesu i mogućnosti sudjelovanja treba biti poslana i susjednim državama ukoliko postoji šansa da projekt ima utjecaj na okoliš te države. Radovi na TE Stanari su već uznapredovali, počeli su u svibnju prošle godine, pa je jasno da Hrvatska naveliko kasni, a i nismo sigurni da je Ministarstvu uopće palo na pamet po tom se pitanju informirati dok ih netko nije pitao. 
Zagađenje iz termoelektrane u Stanarima moglo bi dostići razine od dva do deset puta više nego što to dopuštaju direktive Europske unije, pokazala je studija koju je naručio Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, udruga koja je pokrenula i kampanju Stop prljavoj energiji - jer budućnost je obnovljiva s ciljem osvješćivanja javnosti o skrivenim troškovima ovakvih projekata. "U Stanarima je planirano korištenje kineske tehnologije veoma niske učinkovitosti, što znači da će zagađenje za svaki proizvedeni megavat sat biti veće nego što bi bilo s kvalitetnijim tehnologijama. Dosadašnja iskustva su također pokazala da tip tehnologije pročišćavanja koji će biti korišten ne može ispuniti europske standarde emisija. BiH je već sada dužna poštovati neke od EU direktiva, zbog članstva u Energetskoj zajednici. Treba dodati da EU standardi s vremenom postaju sve oštriji, tako da će od 2018. godine sve članice Energetske zajednice morati poštovati još strožije nivoe emisija propisane u Direktivi o industrijskim emisijama. Ovo je dodatna opasnost za projekte poput Stanara", ističe Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.