Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) početkom ovoga tjedna je objavila izvješće o održivom korištenju divljih vrsta na čijoj izradi je sudjelovalo 85 vodećih stručnjaka koristeći više od 6200 studija i znanstvenih radova. 

Ljudi u svijetu svakodnevno koriste približno 50 tisuća različitih divljih vrsta, najviše za hranu, zatim kao sirovinu u farmaceutskoj i građevinskoj industriji te za grijanje. 

Opći zaključak je da je tijekom posljednjih 20 godina porasla stopa korištenja divljih vrsta. Međutim, korištenje nije održivo nego pretjerano. 

Prema procjenama, globalno je otprilike 34 posto morskih divljih ribljih populacija prelovljeno, a 66 posto njih lovi se unutar biološki održivog kapaciteta, no uz prekomjeran izlov u pojedinim područjima.

 

Nelegalna trgovina

U nelegalnoj trgovini divljim vrstama godišnje se ostvari promet do 199 milijardi dolara, procjenjuje stručna zajednica. To trgovinu divljim vrstama stavlja na treće mjesto globalne nelegalne trgovine. 

Drvo i riba čine najveći udio u nelegalnoj trgovini divljim vrstama. 

Prema izvješću, zaštićena područja prije pandemije globalno je posjećivalo osam milijardi ljudi godišnje, uz promet od 600 milijardi dolara. Hrvatska zaštićena područja, ukupno 19 nacionalnih parkova i parkova prirode u 2019. godini, posjetilo je više od četiri milijuna ljudi, a javne ustanove su uprihodile 534 milijuna kuna od prodanih ulaznica. 

Kontrolu međunarodne trgovine divljim vrstama regulira Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) pod čijom zaštitom je 38.700 divljih vrsta flore i faune, javlja Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.