U novom izvješću Europske komisije uspoređene su prakse o gospodarenju otpadom u glavnim gradovima članica Europske unije, pri čemu je Zagreb zauzeo posljednje, 28. mjesto. Riječ je o 'Ocjeni o shemama odvojenog odvajanja u 28 glavnih gradova EU-a' kojim su uspoređeni načini postupanja s otpadom u 2015. godini, a kao glavni krivac za loš rezultat Zagreba ističe se posve promašena politika za to nadležnih gradskih tijela, koja već niz godinama kao rješenje za otpad ističe njegovo miješanje i spaljivanje, a ne njegovo odvajanje i oporabu. Uostalom, u Zagrebu se odvaja tek 1% ukupnog komunalnog otpada, dok je taj iznos već u Ljubljani u susjednoj Sloveniji veći od 60%. U skladu s time, o nagomilanim problemima s otpadom raspravljalo se i na nedavno održanoj sjednici Gradske skupštine, kada je zatraženo donošenje odgovarajućeg Plana gospodarenja otpadom kojim bi se cijeli taj sustav kvalitetnije uredio. Isto tako, nebrojene su primjedbe na rad i organizaciju posla podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga za koju se smatra da pruža nekvalitetne usluge pa i da protuzakonito naplaćuje odvoz otpada, ali i da građanima ne omogućava brzo, jednostavno i jeftino odvajanje otpada. Dobar primjer za to su smetlarnici u stambenim zgradama, u kojima iako za to postoje prostorne mogućnosti, Čistoća jednostavno nema volje ni interesa (jer postavlja raznorazne uvjete i zahtjeve) postaviti dodatne kontejnere, npr. za papir, staklo, plastičnu ambalažu. Uostalom, čini se da možda nisu u krivu oni koji smatraju da bi s uklanjanjem smeća u Zagrebu najprije trebalo početi sa središnjeg trnjanskog trga.