Kako izvještava Slobodna Dalmacija, Uu okviru međunarodne speleološke ekspedicije, četrdesetak speleologa, geologa, ekologa, biologa, hidrologa iz Hrvatske, Mađarske i BiH 15 dana pokušavalo je prodrijeti što dublje i dalje u ponor Kovači, gdje ponire rijeka Šujica i izvire kao Ričina u Buškom Blatu i gdje ljudska noga još nije stupila. Prošle godine istražili su 1,5 km podzemnih pećina, jezerca, sifona, a sada su prodrli još kilometar dalje što je zabilježeno i  kamerom. Organizatori ovog pothvata su Društvo za istraživanje i snimanje krških fenomena “Dinaridi” iz Zagreba i SD “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada. 
Ponor Kovači-Ričina neistražen je i fenomenalan. Zato smo ovaj put krenuli opremljeniji nego prošle godine – kazao je speleolog iz Zagreba Roman Ozimec prigodom prezentacije snimljenog materijala u hotelu “Tomislav”, od kojega će HTV napraviti dokumentarni film. – Došli smo do jednog sifona, ali ronioci nisu mogli dalje u nepoznato. Treba pričekati niži vodostaj. Istraživanja ćemo nastaviti dogodine i nadam se da ćemo uspjeti proći svih pet kilometara ponora. Kamere HTV-a zabilježile su prvi put fantastičan podzemni svijet, velike kamene dvorane s pećinskim ukrasima, mala jezera, endemske primjerke ribica, rakova i drugih vrsta faune, arheološke artefakte o čemu će znanstvenici pisati nakon obrade viđenog i snimljenog. Kako piše Slobodna Dalmacija, sve duvanjske vode idu kroz ponor Kovači i sve teku prema Jadranu. Najveći dio izvire u Ričini prema Buškom jezeru, pa se kroz turbine HE Orlovac ulijevaju u Cetinu. Dio tih voda ide iz ponora prema Imotskom (Modro jezero), Jadru i Omišu, gdje se ulijevaju u more u obliku vrulja. Zbog svega toga Dalmacija bi trebala biti vrlo zainteresirana za svaku aktivnost koja zadire u prirodni podzemni sklop i svijet na ovim prostorima. To prije što Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne planira graditi reverzibilnu hidroelektranu Vrilo tako što bi vode iz Buškog jezera vraćali crpkama u Duvanjsko polje, u akumulaciju uz ponor. Stoga su organizatori speleološke ekspedicije pozvali eminentnog profesora hidrologije s Građevinskog fakulteta u Splitu Ognjena Bonaccija koji je u Tomislavgradu održao predavanje o mogućim negativnim hidrološkim i ekološkim posljedicama tog pothvata. – Bit će nemoguće minimalizirati negativne utjecaje izgradnje i funkcioniranja ovog hidrološkog sustava – kazao je prof. Bonacci. – Značajno smanjivanje prirodnog dotoka vodotoka Šujice u ponor, zbog rada HE Vrilo, moglo bi bitno negativno utjecati na hidrogeologiju, pa čak i hidrološki režim vodotoka Cetine, a moglo bi imati i posljedice na podzemni ekosustav. Zbog toga predlažem da se HE Vrilo ne gradi dok se ne obave temeljita istraživanja stručnjaka. Prof. Bonacci upozorava da bi se izgradnjom HE Vrilo narušio vodni podzemni režim, jer bi u nižim horizontima nekada bilo previše, a nekada premalo vode, a uz to bi se trebao praviti novi i veći most u Prisoju. Pritom je naveo niz primjera, od Kine do Amerike, Italije, Hrvatske, gdje su rizični potezi u kršu izazvali ekološke katastrofe. Kao dobar primjer kod nas istaknuo je Peruču, a kao loš Buško jezero. U fantastičnom podzemnom svijetu ponora našlo se i mnogo smeća, starih guma, plastičnih bidona, odbačenih cipela i čizama. – Podzemna jezera prepuna su otpadaka koja ne samo što zagađuju, nego stalno pomalo sužavaju i reduciraju podzemne kanale – kaže speleolog i ronilac Alan Kovačević iz “Dinarida”. Realna je opasnost da se Duvanjsko polje pretvori u jezero ako se ponor zatvori. Kovačević i ostali iz ekspedicije upozoravaju vlasti s obiju strana granice da žurno naprave mrežu prije ponora koja bi kupila krupniji otpad da ne bi završio u podzemnim kanalima. A voditelj speleološkog pothvata Ivan Buntić iz “Mijatovih dvora” kaže da su već uputili zahtjeve vladama BiH i Hrvatske te Elektroprivredi Hrvatske i HZ Herceg-Bosna da nekako prikupe novac za tu mrežu, uz jamstvo da će sami zbrinuti otpad koji se na mrežama zaustavi, piše Slobodna Dalmacija.