Novo izvješće o stanju prirode pokazuje kako se i dalje pogoršava stanje u zaštićenim staništima i smanjuje brojnost zaštićenih vrsta, a ta pogoršanja posljedica su ponajprije intenzivne poljoprivrede, urbanizacije, neodrživih aktivnosti u djelatnosti šumarstva i promjena u slatkovodnim staništima, javlja Europska komisija

Na staništa utječe i onečišćenje zraka, vode i tla te klimatske promjene i pretjerani izlov, uključujući krivolov, prekomjeran lov i ribolov. 

Ako se ništa ne poduzme, ta će pogoršanja i smanjenja brojnosti neminovno voditi do daljnjeg opadanja bioraznolikosti i redukcije vitalnih funkcija koje o njoj ovise, što bi ugrozilo i zdravlje ljudi i blagostanje.

 

Brojnost ptica 

Izvješće potvrđuje očitu potrebu za djelovanjem ako se žele očuvati razumne šanse da do 2030. usmjerimo bioraznolikost Europe prema oporavku, kako je zamišljeno u novoj strategiji EU-a za bioraznolikost. U tom kontekstu, bit će neophodno u cijelosti ispuniti ciljeve koji su navedeni u njoj, kao i u strategiji Od polja do stola. 

Procjena, koja se temelji na detaljnijem tehničkom izvješću Europske agencije za okoliš, pokazuje da iako određene zaštićene vrste i staništa uspijevaju odolijevati velikim pritiscima, većina je u lošem ili vrlo lošem stanju, pri čemu je za neke od njih vidljiv trend koji pokazuje kontinuirano pogoršanje. 

Brojnost ptica koje ovise o staništima ugroženima poljoprivredom i dalje je u padu, a najveći udio među vrstama čije je stanje vrlo loše imaju slatkovodne ribe (38 posto), ponajprije zbog intervencija na vodotokovima i promjena vodnog režima te gradnje hidroelektrana. 

Kada je riječ o staništima, samo je 15 posto njih u dobrom stanju. 

Obnavljanje tresetišta i drugih močvarnih područja koristi bioraznolikosti, ali i znatno pomaže u borbi s klimatskim promjenama te stvara mogućnosti zapošljavanja u ruralnim i perifernim područjima. 


Najpotpunija provjera 

Iz izvješća je vidljivo i da djelovanje u cilju očuvanja donosi rezultate. Iberski ris, šumski sob i vidra, za koje su uspostavljeni projekti očuvanja, sada se oporavljaju. Inicijative u okviru EU-ova programa LIFE, namjenski poljoprivredno-okolišni projekti u okviru zajedničke poljoprivredne politike i mreža Natura 2000 u koju je uvršteno 27 tisuća područja i dalje su od koristi, ali ih treba znatno proširiti. 

"Ova je procjena stanja najpotpunija provjera stanja prirode ikad poduzeta u EU-u. Iz nje je još jednom vidljivo da gubimo vitalni sustav o kojem naposljetku ovisi život. Čak 81 posto zaštićenih staništa u EU-u je u lošem stanju. Trebamo hitno djelovati i ispuniti obveze iz nove strategije EU-a za biološku raznolikost kako bismo preokrenuli ovaj trend i zaštitili prirodu, ljude, klimu i gospodarstvo", izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius

"Ova procjena pokazuje da su za zaštitu zdravlja i vitalnosti prirode u Europi, i posljedično dobrobiti ljudi, potrebne temeljite promjene načina kako proizvodimo i trošimo hranu, gospodarimo šumama i gradimo naše gradove. Ova nastojanja treba pratiti bolja provedba i izvršavanje zakonodavstva u području politika očuvanja, fokus na obnovi prirode i ambicioznija klimatska politika, posebno u prometnom sektoru i sektoru energetike", rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.