Najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je globalno 2020. bila je u rangu s najtoplijom do sada zabilježenom godinom (2016.), označavajući kraj najtoplijeg desetljeća. Istodobno, prošla je godina do sada bila najtoplija u Europi, odnosno za 0,4 °C toplija od 2019., dok su koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nastavile rasti do 2,3 ppm godišnje i dosegnule najveću vrijednost od 413 ppm u svibnj 2020. 

U dijelovima Arktika i sjevernog Sibira zabilježena su neka od najvećih godišnjih odstupanja temperature zraka od prosjeka u 2020. godini, od čak 3 °C, pa i više od 6 °C za cijelu godinu. Na mjesečnoj razini, najveće temperaturne anomalije u tim područjima su u više navrata dosezale i više od 8 °C. Tako je u zapadnom Sibiru bila iznimno topla zima i proljeće, a na tom je području bila intenzivna i sezona požara koja se nastavila cijelo ljeto, sve do jeseni. Tim je požarima u polarnom krugu oslobođena rekordna količina CO2, za više od 1/3 veća od količine iz do sada rekordne 2019. godine. Pri tome je u drugoj polovici godine i arktički morski led bio znatno tanji od prosjeka u to doba godine.

No, dok su na sjevernoj Zemljinoj polutci temperature tijekom godine bile iznadprosječne, u dijelovima južne polutke one su bile ispodprosječne temperature. To je povezano s hladnim klimatskim događajem La Niña koji se razvijao u drugoj polovici 2020. godine.  
S druge strane, zbog mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa, procjenjuje se da su emisije CO2 od izgaranja fosilnih goriva u 2020. godini smanjene za 7%. No, moraju se nastaviti napori na smanjenju tih emisija kako bi se smanjio rizik od klimatskih promjena, izvijestio je Copernicus.