U posljednje dvije i pol godine u sektor gospodarenje otpadom država je uložila 471 milijun kuna, što je dva puta više novca nego što je uloženo u prethodnih osam godina, istaknuo je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović na konferenciji Gospodarenje otpadom 2 u organizaciji Poslovnog dnevnika. Krajem ove ili početkom iduće godine s radom će započeti dva od ukupno 13 Centara za gospodarenje otpadom, koji trebaju biti izgrađeni do 2018., do kada trebaju biti sanirana i zatvorena i sva odlagališta. Iako se jako kasni, ministar je uvjeren da će Hrvatska biti u stanju zadovoljiti EU direktive. Investicija u Centre vrijedna je pet milijardi kuna, a 90% tog novca dolazi iz EU fondova i  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Direktor Fonda Sven Mueller istaknuo je da tako obilno financiranje iz Fonda, kako bi se rasteretili lokalni proračuni, nije uobičajena europska praksa te je pozvao sve JLS da konačno donesu Plan gospodarenja otpadom, kako bi mogli aplicirati za sredstva. Trenutno se u javnoj raspravi nalazi Uredba o komunalnom otpadu, koja će formirati cijene sakupljanja, razvrstavanja i odvoza otpada, a Zmajlović je rekao da je važno da ona bude provediva. "Tamo gdje je trošak otpada nerealno nizak i komunalci primaju dotacije iz proračuna, logično je očekivati da će biti povećan jer viši standard više košta, no nećemo dozvoliti da komunalci svoju neučinkovitost pretaču u cijenu koju plaćaju građani", rekao je ministar. 
Frane Rogoznica, direktor u CIOS grupi istaknuo je da je grupacija imala spremno 50 milijuna eura vrijednih investicija koje nisu realizirali jer ih koče prostorni planovi, u koje prema zakonu moraju biti ucrtani svi pogoni za gospodarenje otpadom. Dakle, u to ulaze i kompostane ali i spalionice otpada. Rogoznica je rekao da to nije tako u EU zemljama, te da je CIOS energanu želio graditi na području željezare u Sisku, a ne u stambenoj ili građevinskoj zoni. "Mi u procjeni svojih investicija uvijek uzimamo ekonomsku računicu. U pogon za mehaničko-biološku obradu otpada ulazi 30% sirovine, a iz njega izlazi 10%, a naša kalkulacija je da je da za svoj ostatak moramo jako puno platiti. Tona RDF-a u izvozu košta 40 eura, i treba računati da to gorivo treba zbrinjavati", kazao je Rogoznica koji smatra da koncept Zero Waste nije održiv. Takav stav istaknuo je i Mueller, ističući da Japan ima 44 različite posude za izdvajanje otpada i još uvijek im fali 45. posuda. Dok Rogoznica ističe da nema načina da se iz miješanog komunalnog otpada stvori kompost koji će imati komercijalnu vrijednost, inovator Đuro Horvat, direktor Tehnixa ističe da njegova tvrtka ima rješenje i za taj problem, jer bez poteškoća izdvajaju i sitne komadiće stakla i plastike. Tehnix svoje reference uglavnom dobiva u inozemstvu, BiH i Srbiji, ali ne i u Hrvatskoj.