Znanstvenici koji se bave mjerenjem vremena posljednjih su mjeseci zabilježili kako se naš planet oko svoje osi okreće brže nego su to oni ikada imali prilike izmjeriti, pa su dani sve kraći, mjereno, dakako, u milisekundama, piše Bug. Slijedom toga prošle smo godine imali i najkraći dan ikada izmjeren atomskim satovima. Bio je to 19. srpnja 2020. godine, a trajao je 1,4602 milisekundi manje od "čistih" 24 sata. Prijašnji rekorder bio je 5. srpnja 2005. godine, a u 2020. imali smo 28 najkraćih izmjerenih dana još od 1960. godine.

Zemlja je, dakle, prošle godine neplanirano "požurila", kao da je i ona htjela da 2020. godina što prije završi. Ako gledamo unaprijed, 2021. godina bi, uz nastavak ovog trenda, trebala biti još kraća. Prosječni bi dan ove godine trebao biti kraći od idealnoga za 0,05 milisekundi, a tijekom cijele godine atomski bi satovi mogli zabilježiti da je godina skraćena za oko 19 milisekundi, odnosno da bi atomski satovi za toliko mogli "kasniti".

Prijestupna sekunda

U normalnim uvjetima, i u nekoliko posljednjih desetljeća, Zemlja bi prirodno usporavala. Tako su znanstvenici uveli institut prijestupne sekunde koja se dodavala pojedinim godinama kako bi se računanje vremena uskladilo s rotacijom Zemlje. Od tada prijestupnu su sekundu dodavali UTC vremenu u prosjeku svakih godinu i pol, i zadnji puta su to učinili nakon zadnje sekunde 2016. godine. 

Od tada, zbog Zemljine brže rotacije, prijestupnu sekundu nije trebalo primijeniti, a nastavi li se rotacija Zemlje ubrzavati, znanstvenici kažu da bi mogli implementirati "minus" sekundu u narednim godinama kako bi poravnali svoje satove. Negativna prijestupna sekunda mogla bi zatrebati, ali za sada se još ne zna kada.