Jučer objavljeno godišnje izvješće Programa za okoliš UN-a (UNEP) o razlikama u emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu otkriva da, unatoč padu emisije ugljičnog dioksida u 2020. godini uzrokovane pandemijom koronavirusa, svijet još uvijek kreće prema porastu temperature većem od 3° Celzija u ovom stoljeću. Značajan ovogodišnji 7-postotni pad emisija zbog pandemije neće imati značajan utjecaj na klimatske promjene, zaključuju stručnjaci. 

Oporavak pandemije s primjenom zelenih tehnologija i rješenja mogao bi smanjiti do 25% predviđenih emisija stakleničkih plinova do 2030. godine i približiti svijet postizanju cilja od 2° Celzija globalnog zagrijavanja, što je i dalje iznad ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. 

Neto-nula obaveze

Međutim, ako vlade ulože u klimatske akcije kao dio oporavka od pandemije i učvrste novonastale neto-nula obveze s pojačanim obećanjima na sljedećem klimatskom sastanku, koji će se održati u Glasgowu u studenom 2021., one mogu dovesti emisije na razine uglavnom u skladu s 2° Celzija. U vrijeme sastavljanja izvještaja 126 zemalja (koje emitiraju 51% emisija) objavilo je ili najavilo donošenje neto-nula emisijskih ciljeva. Dakle, najveći onečišćivaći nisu u toj grupi. 

Kombiniranjem zelenog oporavka od pandemije s brzim potezima koji uključuju nove neto-nulte obveze u ažuriranim nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) prema Pariškom sporazumu i praćenjem brzih, snažnijih akcija, vlade bi i dalje mogle postići ambiciozniji cilj od 1,5 ° C . 

Zeleni opravak prioritet

Naime, zeleni oporavak od pandemije može smanjiti i do 25% emisija koje bismo očekivali 2030. na temelju politika koje su postojale prije COVID-19, smatra UNEP. Zeleni oporavak doveo bi emisije u 2030. godini na 44 GtCO2e, umjesto predviđenih 59 GtCO2e - daleko nadmašujući smanjenja emisija predviđena u bezuvjetnim NDC-ima, koji ostavljaju svijet na putu za porast temperature od 3,2 ° C.

UNEP je prošle godine objavio da emisije stakleničkih plinova moraju pasti 7,6 posto godišnje do 2030. kako bi se postigao ambiciozniji cilj od porasta zatopljenja do 1,5 stupnja Celzija prema Pariškom klimatskom sporzumu. Prošli tjedan UN je objavio da zemlje planiraju povećati u ovom desetljeću proizvodnju fosilnih goriva 2% godišnje. Kako bi se porast temperatura ograničio na 1,5 stupnja Celzija proizvodnja nafte, plina i ugljena morala bi umjesto toga pasti 6% godišnje.