Klimatske promjene učinile su smrtonosne poplave, koje su u srpnju poharale dijelove Njemačke i Belgije do devet puta vjerojatnije, pokazalo je međunarodno istraživanje objavljeno u utorak. Najmanje 190 ljudi izgubilo je živote u poplavama koje su zahvatile zapadnu Njemačku sredinom srpnja, a najmanje 38 ljudi je stradalo nakon ekstremnih oborina u južnoj regiji Valonije u Belgiji. 

Kako bi izračunali ulogu klimatskih promjena na oborinama koje su dovele do poplava, znanstvenici su analizirali vremenske zapise i računalne simulacije kako bi usporedili današnju klimu - koja je oko 1,2 stupnja Celzijusa toplija zbog emisija koje je stvorio čovjek - s klimom iz prošlosti. Usredotočili su se na jednodnevne i dvodnevne količine oborina te su otkrili da su dva posebno teško pogođena područja prošlog mjeseca zabilježila neviđene oborine. 

Izračuni

U njemačkim regijama Ahr i Erft, 93 milimetra/m2 kiše palo je u jednom danu na vrhuncu krize. Belgijska regija Meuse zabilježila je rekordnih 106 mm/m2 kiše u dva dana. Izračunali su da je vjerojatnost poplava između 1,2 i devet puta veća vjerojatnost da će se dogoditi u današnjoj zagrijanoj klimi, u usporedbi sa scenarijem u kojem nije došlo do zagrijavanja od predindustrijskog doba. Tako nešto događa se ipak vrlo rijetko, znanstvenici su suglasni.

No, takvi su obilni pljuskovi iznad Njemačke i regije Beneluksa sada između 3% i 19% jači zbog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, zaključeno je u studiji koju je napravila organizacija World Weather Attribution. Analizirajući situaciju diljem Zapadne Europe bili su u stanju procijeniti vjerojatnost sličnih incidenata u budućnosti, a procjena je da će se tako nešto u Zapadnoj Europi ponoviti barem nekoliko puta u 400 godina s trenutnom razinom klimatskih promjena, te da to treba protumačiti kao poziv na buđenje i pripravnost, kao i na mjere za ublažavanje potencijalnih posljedica, javlja AFP.