Hrvatska će u okviru Sporazuma o partnerstvu s Europskom komisijom (EK) primiti ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. 

Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva usmjerenog na izvoz. 

Hrvatska će, primjerice, za klimatske ciljeve tako izdvojiti gotovo 31 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 posto sredstava iz Kohezijskog fonda.

 

Najpogođenije regije 

U konkretnim brojkama, priopćila je EK, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora u proizvodnji energije do 60 posto u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i bioraznolikosti. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura. 

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada. 

Zatim, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se, među ostalim, 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz ovog će se fonda podupirati i razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Zaštita bioraznolikosti 

Sve podržane mjere pomoći će Hrvatskoj da pridonese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao i ključnim prioritetima politike EU-a navedenima u Europskom zelenom planu, strategiji 'Od polja do stola' i Strategiji za bioraznolikost. 

"Od pristupanja Hrvatske EU-u ulaganja u njezin uravnotežen razvoj u okviru kohezijske politike iznosila su četiri posto hrvatskog BDP-a. Ta su ulaganja povećala njezinu konkurentnost, pomogla u otvaranju novih radnih mjesta i promicanju zelenijeg i digitalnijeg gospodarstva. Novim Sporazumom o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. toj se članici osiguravaju dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju", izjavila je povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira

"Europsko plavo gospodarstvo stvara konkretne mogućnosti za obalne zajednice. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu podupire inovativne projekte koji doprinose održivosti iskorištavanja morskih resursa, dekarbonizaciji našeg gospodarstva i zaštiti biološke raznolikosti. Ovim Sporazumom o partnerstvu potiče se zelena i digitalna tranzicija Hrvatske i pomaže u izgradnji niskougljičnih, održivih, inovativnih i otpornih sektora ribarstva i akvakulture u Jadranskome moru“, istaknuo je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.