Poučeni iskustvom izgradnje male hidroelektrane Dabrova dolina na rijeci Mrežnici i devastacije slapa Šušnjar koju je ta hidroelektrana prouzrokovala, stručnjaci iz udruga BIOM, Eko Pan, HDZPP i WWF su se ujedinili i poslali svoje mišljenje o planiranoj mHE Krupa na rijeci Krupi u Zadarskoj županiji, u kojem se snažno protive korištenju te rijeke u hidroenergetske svrhe, priopćeno je iz WWF-a. Kako se navodi, rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000. Izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala bi velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod domaću i međunarodnu zaštitu. „Iznenađeni smo lošom kvalitetom elaborata zaštite okoliša za zahvat mHE Krupa, koji zbog niza propusta i nedostatka ključnih podataka za utvrđivanje utjecaja na prirodu i okoliš rijeke Krupe te na Park prirode Velebit, nije ni trebao izaći u javnost. 
Kako se pojašnjava u priopćenju, stručno vodstvo Parka također je protiv izgradnje mHE Krupa, što su jasno rekli i samom investitoru kad je predstavljao projekt upravi Parka“, ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria. Prema opisu zahvata, privatni investitor planira izgraditi hidroelektranu snage 1,6 MW. Radovi uključuju pregradnju rijeke branom 1,5 m visine i 45 m dužine, preusmjeravanje toka rijeke cjevovodom kroz brdo na turbinu u dužini od 170 m, reguliranje dna rijeke u površini od 2.000 m2 (otprilike pet košarkaških terena) te podzemni kanal kojim bi se hidroelektrana spojila na trafostanicu (nepoznate duljine). Provedba ovih radova značajan je zahvat u kanjonu rječice Krupe. A da bi projekt bio zanimljiviji, investitor ne planira nove pristupne putove na ovom prilično nepristupačnom terenu, već će radove izvoditi uz pomoć helikoptera (!?). Iako je upitna i sama ekonomska isplativost izvođenja ovih radova pomoću helikoptera, investitor se ni u jednom trenutku nije zapitao o utjecaju buke helikoptera, vrtloga zraka, te samih ispušnih plinova na prirodu i životinjski svijet ovog zaštićenog područja, pojašnjavaju iz WWF-a.
„Ne samo da se gradnjom uništavaju zaštićena područja, već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje. Hidroelektrane ne bi trebale ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima te je potrebno ovakve štetne projekte odbaciti kako bi zaštitili prirodnu baštinu koja je i osnova za razvoj lokalne zajednice”, rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode. „Vrlo svježe iskustvo s rijeke Mrežnice i njenog slapa Šušnjar, na kojem se nažalost izgradila mala hidroelektrana, koja je prouzrokovala degradaciju tog lokaliteta i nagrđivanje krajolika, pokazuje da kad se jednom dozvoli gradnja malih hidroelektrana na takvim mjestima, vrlo se brzo zaboravi na uvjete zaštite prirode i okoliša. Stoga pozivamo Vladu i odgovorne institucije da ne trebaju ni razmatrati, a kamoli dozvoliti, takve projekte na najvrjednijim i najljepšim hrvatskim rijekama“, zaključio je Denis Frančišković iz udruge Eko Pan.